PKCG: Neophodno nastaviti socijalni dijalog o radu nedjeljom

Privrednici iz sektora trgovine apelovali su da se uspostavi socijalni dijalog o pitanju rada trgovina nedjeljom, jer je to, kako tvrde, u interesu ne samo ekonomije, već i društva u cjelini, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

Predsjednik Odbora Udruženja trgovine PKCG, Jovan Lekić, je na sjednici kazao da ekonomska reforma mora biti prioritet, a privreda stavljena u fokus.

„Socijalni dijalog u Crnoj Gori ne funkcioniše, a saradnja između Vlade, sindikata i privrede je nužna“, rekao je Lekić.

On je poručio da se Radna grupa, koja bi trebalo da nađe modalitet rada trgovina nedjeljom, još nije sastala, usljed protivljenja sindikata zahtjevima privrede.

Iz PKCG je saopšteno da je još jednom upućen poziv Ustavnom sudu da ocijeni ustavnost odredbe 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, uz apostrofiranje stava da neradna nedjelja samo za trgovine predstavlja svojevrsnu diskriminaciju te djelatnosti.

Lekić je podsjetio da je u aprilu prošle godine, zbog posljedica pandemije na poslovanje sektora trgovine, kao i velikog broja neradnih dana usljed propisanih mjera, zabrane rada nedjeljom i tokom državnih praznika, upućena inicijativa za ukidanje odredbe 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.

„Ustavni sud se do danas nije izjasnio o podnijetoj inicijativi. Smatram da treba izaći u susret zahtjevima privrede i što prije donijeti odluku o ustavnosti navedene odredbe, jer ovakvim postupanjem kao da Ustavni sud smatra da privrednici u Crnoj Gori ne postoje“, dodao je Lekić.

On je podsjetio na zahtjeve Odbora Udruženja trgovine da se u potpunosti ukine odredba 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ili da se ista izmijeni na način da rad nedeljom trgovinama bude dozvoljen tokom turističke sezone ili makar u jednoj smjeni.

Lekić tvrdi da se u javnosti manipuliše podacima o broju radnika na koje se odnosi neradna nedjelja, ističući da je riječ o njih oko 17 hiljada koji rade u maloprodaji.

Odbor je na sjednici usvojio Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period od januara do aprila i razmotrio proces primjene e-fiskalizacije. Predstavljene su mjere podrške privredi i građanima za drugi kvartal, kao i kreditna podrška Investiciono-razvojnog fonda (IRF) za ovu godinu.

Načelnik Direkcije za zaštitu konkurencije, unutrašnju trgovinu i infrastrukturu kvaliteta u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Dragan Vukčević, smatra da termin neradna nedjelja nije adekvatan, iz razloga što je zabranjeno obavljanje trgovine, ali ne i drugih djelalatnosti.

„Smatram da je, da bi se izašlo u susret zahtjevima privrede, prije svega neophodno integralno izmijeniti tri zakona i to Zakon o turizmu i ugostiteljstvu, kojim nije precizno definisan početak i kraj turističke sezone tokom koje trgovci traže da im se omogući rad nedjeljom, zatim Zakon o unutrašnjoj trgovini, te Zakon o radu“, naveo je Vukčević.

On je pozvao na dalje unapređivanje komunikacije svih institucija kako bi se odluke bazirale na sigurnijm podacima, naročito kada su u pitanju bilansi, povećanje cijena proizvoda i slično.

Sekretarka Odbora Jelena Golubović je, predstavljajući Informaciju o poslovanju u oblasti trgovine za prva četiri mjeseca, saopštila da je ostvareni promet u trgovini na malo iznosio 408,9 miliona EUR, što je blizu četiri miliona više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

„U prva četiri mjeseca ove godine prosječno je bilo zaposleno 156,11 hiljada radnika, što je 17,3 odsto ili oko 32,69 hiljada manje radnika u odnosu na uporedni period“, pecizirala je Golubović.

Ona je ocijenila da poslovanje u sektoru trgovine karakterišu otežana naplata potraživanja i blokade računa, što je još izražajnije zbog pandemije.

Na poslovanje negativan uticaj ima i siva ekonomija i to u dijelu neregistrovanja djelatnosti, rada "na crno", prodaje putem novinskih oglasa, interneta, društvenih mreža, nelegalne prodaje akciznih proizvoda, a naročito je zastupljeno nelegalno poslovanje u dijelu prodaje duvanskih proizvoda.

Ivan Antonijević iz Mercatora-CG smatra da bi omogućavanje rada nedjeljom doprinijelo poboljšanju rezultata u sektoru na koje je uticala pandemija.

On je predložio da se, zbog pandemije, uporedne analize poslovanja u ovoj godini rade u odnosu na iste periode u 2019, s obzirom na specifičnost prošlogodišnjeg poslovanja.

Načelnica Direkcije za regionalni razvoj u Ministarstvu finansija, Milena Jovetić, predstavila je mjere podrške za čiju je realizaciju predviđeno oko 166 miliona EUR bespovratnih sredstava, olakšica i kreditne podrške privredi, kao i podrška ranjivim kategorijama stanovništva.

Ona je objasnila da su osnovne karakteristike paketa realizacija kreditne podrške privredi i programa subvencija po inoviranom modelu, koji tretira sva preduzeća pojedinačno, početak aktivnosti na osnivanju Kreditno-garantnog fonda, produžetak ili nastavak realizacije dijela mjera iz prvog kvartala, povećanje limita iznosa državne pomoći po preduzeću.

( Mina Business )