"Crna Gora mora da pokaže dodatnu spremnost i rezultate u poglavljima 23 i 24"

Crna Gora mora da pokaže dodatnu spremnost i rezultate u poglavljima 23 i 24, kako progres u drugim oblastima ne bi bio blokiran, ocijenjeno je na debati „Pregovori sa EU: nekad i sad“, koja je danas održana u Podgorici.

Panel debatu je organizovala Kancelarija za evropske integracije u saradnji sa Crnogorskom panevropskom unijom, povodom obilježavanja šest godina od početka pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU).

Glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, Aleksandar Drljević, podsjetio je da novi pristup pregovora u prvi plan stavlja poglavlja 23 i 24, koja su najzahtjevnija i najkompleksnija.

Taj pristup, kako je naveo, ima svoje dobre i loše strane. „Mislim da je dobro da smo od starta krenuli sa najzahtjevnijim poglavljima“, kazao je Drljević.

Kako je naveo, problem predstavlja to što progres u drugim poglavljima zavisi od napretka koji se ostvaruje u okviru poglavlja 23 i 24.

Prema riječima Drljevića, reforme je potrebno sprovesti u okviru ta dva poglavlja su najzahtjevnije i najbolnije.

„U ovoj fazi integracija moramo da pokažemo dodatnu spremnost i konkretne rezultate kako progres u drugim poglavljima ne bi bio blokiran“, kazao je Drljević.

Moderatorka panela i predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović, kazala je da je korišćenje pretpristupnih fondova važno pitanje, i podsjetila da Crna Gora ima najmanje administrativne kapacitete.

„Dosta ljudi iz IPA struktura je vrlo mobilno, brzo dolaze i brzo odlaze“, dodala je Đurović navodeći da je problem kako zadržati te ljude.

Drljević je kazao da je povlačenje IPA sredstava veliki izazov, i da država mora posvetiti posebnu pažnju administrativnim kapacitetima.

„Fondovi EU su ključna stvar. Za Crnu Goru su od neprocjenjive važnosti sredstva koja smo u prethodnom periodu uspjeli da povučemo“, rekao je on.

Govoreći o rokovima za ulazak u EU, Drljević je kazao da je moto Crne Gore uvijek bio kvalitet ispred brzine.

„Ako nastavimo da ispunjavamo reforme, ulazak u EU će biti siguran. Mi nikad nijesmo licitirali sa datumima, i uvijek smo govorili da reforme sprovodimo zbog svih nas“, dodao je Drljević.

Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU, Tanja Miščević, kazala je da bez vladavine prava nema razvoja.

„Vladavina prava je osnova svih reformi, i zato je jako dobro što se prvo time bavimo“, rekla je Miščević.

Ona je naglasila da uspjeha u reformama nema bez dobrog administrativnog aparata.

Miščević je kazala da se ni u Srbiji ne bave rokovima ulaska države u EU. „Ne znam da li smo desetak puta pomenuli 2025. godinu kao potencijalnu moguću godinu za ulazak u EU“, dodala je ona.

Ipak, kako je kazala, to je za proces pregovaranja jako važno.

„Tehnički, postojanje nekog roka pomaže da omeđimo nešto što je sada bezobalno“, pojasnila je Miščević.

Ona je podsjetila da je u Srbiji 74 odsto građana za reforme, a 52 do 54 odsto za članstvo u EU.

Ambasador Hrvatske u Podgorici, Veselko Grubišić, kazao je da je bitno da čitavo društvo bude uključeno u proces integracije.

On je rekao da studenti iz Hrvatske danas mogu da biraju da li će studirati u toj državi ili u nekoj od članica EU.

„Jedna od negativnih stvari je odlazak dosta mladih u zemlje EU gdje se nude više plate, a možda i bolji odnos prema mladima“, kazao je Grubišić.

Ali, kako je rekao, članstvo u EU je za Hrvatsku jako pozitivno.

Grubišić je kao primjer naveo da je razlika u broju stranih turista između 2013. i 2017. bila četiri miliona na godišnjem nivou, kao i da Hrvatska dvije trećine svojih roba i usluga sada plasira na tržište EU.

„Industrijska proizvodnja nam je porasla i značajno smanjujemo vanjski. Sve u svemu, treba da budemo zadovoljni“, dodao je on.

Govoreći o problemu migranata, Grubišić je kazao da nema nijedne krize iz koje EU nije izašla.

On je ocijenio da je model koji je EU ostvarila sa Turskom dobar.

„Problem treba rješavati tamo gdje nastaje, i mislim da je ovo dobra formula“, kazao je Grubišić.

On je podsjetio da se Hrvatska, kao ni Crna Gora i Albanija, nijesu odlučile za zid i žicu.

„Mi imamo ljude i tehniku kojima kontrolišemo situaciju. Mislim da jako dobro stojimo, iako nam teško padaju nelegalne migracije“, dodao je Grubišić.

Drljević je, govoreći o tom problemu, rekao da je rješavanje migrantske krize veliki izazov za EU.

„Tu su očekivanja svih nas jako usmjerena prema Austriji i ostalim članicama, jer će napredak koji mi realizujemo zavisiti i od rješavanja tih problema na nivou predsjedavanja, a i na nivou odnosa drugih država članica prema tim pitanjima“, naveo je Drljević.

( Mina )