Lideri G7 na samit u Britaniji stižu vođeni sopstvenim interesima: Svako gura svoju agendu
Bajden želi alternativu kineskoj incijativi Pojas i put, japanski premijer će tražiti podršku za odluku o održavanju Olimpijade
Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden stigao je juče u englesko primorsko odmaralište Karbis Bej, gdje ga je uoči samita lidera Grupe 7 dočekao britanski predsjednik Boris Džonson.
„Divno je, ne želim da idem kući“, kazao je Bajden šetajući pored obale sa prvom damom SAD Džil, koja je na sakou imala izvezenu riječ „ljubav“, sa Džonsonom i njegovom suprugom Keri.
Bajden je prvi predsjednik SAD poslije Džimija Kartera koji je Evropu izabrao za prvu inostranu turneju, u očiglednom naporu da povrati povjerenje saveznika narušeno tokom administracije Donalda Trampa.
Lideri sedam vodećih industrijskih država sastaće se tokom vikenda u Kornvolu kako bi se dogovorili oko saopštenja kako će izgledati svijet nakon pandemije kovida.
„Gardijan“ piše da će lideri iskoristiti samit kako bi sproveli sopstvene agende i uspostavili nove lične odnose nakon 18 mjeseci fizičke distance.
Bajdenov cilj će, prema pisanju britanskog lista, biti da ubijedi Evropljane da njegova administracija nije samo privremeni predah i da predstavi plan kako spriječiti da 21. vijek pripadne Kini.
Bajden želi da G7 razvije zapadnu alternativu kineskoj inicijativi „Pojas i put“, što je dio američkog plana da SAD budu konkurentnije Kini.
Prije nego što je krenuo na turneju predsjednik SAD je jasno stavio do znanja da je takmičenje između svjetskih demokratija i autoritarnih režima - prvenstveno Pekinga - ključni globalni izazov novog vremena.
U potezu koji će pojačati pritisak na ostale lidere G7 da podijele vakcine sa drugim državama, Bajden je kazao da će SAD kupiti 500 miliona doza vakcina koje će donirati zemljama u razvoju.
Ovo je najveća donacija vakcina od strane jedne države, a SAD će to koštati 3,5 milijardi.
Iz Bajdenove administracije su kazali da za ovaj poklon zauzvrat ne očekuju usluge.
Sada, kada Tramp više nije u Bijeloj kući, za svakog iole kompetentnog predsjedavajućeg znatno je olakšan zadatak oživljavanja izmrcvarene G7, a taj zadatak je pripao Borisu Džonsonu.
Ukoliko na samitu budu ostvareni ciljevi, Džonson će tvrditi da to pokazuje da je Britanija i dalje vješta u rješavanju problema.
Međutim, svijet očekuje djela a ne riječi a dosta toga je neizvjesno uključujući i plan za vakcinaciju svijeta prije kraja sljedeće godine, nove karbonske finansije, dodatni novac za obrazovanje djevojčica, minimalni porez za korporacije i jasniji demokratski savezi protiv autokratija.
Mada je Džonson juče rekao da je susret sa Bajdenom „veliko osvježenje“ on je dobio neprijatnu poruku od predsjednika SAD da se ne smije dozvoliti da spor sa EU oko bregzita na bilo koji način ugrozi mirovni sporazum kojim je okončano tridesetogodišnje krvoproliće u Sjevernoj irskoj.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je na predsjedničkim izborima sljedeće godine suočen sa prijetnjom od ekstremne desnice čija bi pobjeda transformisala Evropu i demokratsku politiku, rado će se tokom vikenda suprotstaviti Džonsonu oko prava francuskih ribara ili migranata.
Makron će na samitu pokušati da se pokaže kao predvodnik svakog plana za povećanje distribucije vakcina Africi.
Japanski premijer Jišihide Suga, koji je na toj poziciji naslijedio internacionalističkog aktivistu Šinza Abea, neće mijenjati osnove japanske spoljne politike.
Međutim, njegovi interesi i agenda su više nacionalne nego globalne prirode i on će tražiti međunarodnu podršku za nepopularnu odluku o održavanju Olimpijade.
Takođe će tražiti da se lideri G7 suprotstave kineskom zakonu koji omogućava brodovima kineske obalske straže da pucaju u strana plovila u vodama koje Peking smatra svojom teritorijom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je učestvovala na 15 samita G7, na jesen napušta scenu nakon što je ispratila prijetnju koju je liberalnom poretku predstavljao Tramp i sačuvala koncept Zapada.
Njoj bi značio dogovor sa SAD oko gasovoda Sjeverni tok 2 koji ona podržava, a za koji SAD tvrde da će nauditi Ukrajini i osnažiti Rusiju.
Nakon što je prijetnja američkim sankcijama Njemačkoj zbog gasovoda povučena, američki državni sekretar Entoni Blinken je kazao da se Njemačka sada uključila u razgovor o zaštiti Ukrajine. Sve u svemu, piše britanski list, Merkelovoj neće prijati američka retorika o autoritarnim režimima.
Budući da Merkelova odlazi, kanadski premijer Džastin Trudo će se ubrzo naći u neočekivanoj ulozi starosjedioca na G7.
On će na marginama samita G7 imati bilateralni susret sa Bajdenom na kojem će razgovarati o Meng Vangžou, izvršnoj direktorki Huaveja koja se bori protiv ekstradicije iz Kanade u SAD gdje je suočena sa optužbama za prevaru.
Ona tvrdi da je uhapšena po političkom nalogu Trampove administracije, ali je Kina zauzvrat uhapsila dvoje Kanađana. Ukoliko bi SAD odustale od ovog slučaja, Kanađanima bi laknulo.
Mario Dragi je italijanski premijer tek od februara, a imenovan je kako bi spasao Italiju od kovida.
Za ovog bivšeg guvernera Evropske centralne banke sa velikim iskustvom kada su u pitanju samiti, mnogi kažu da je „jedini Italijan koji može nazvati bilo koga na svijetu“.
Njegov domaći zadatak je podsticanje ekonomskog rasta i održavanje šestočlane koalicije do narednih izbora 2022. Međutim, Italija je aktuelna predsjedavajuća G20 - a samit te grupe je u oktobru u Rimu i sve što bude dogovoreno na G7, Dragi će morati da predstavi i na tom širem forumu.
Tražiće novu istragu o porijeklu koronavirusa
Lideri na samittu G7 će pozvati na novu, transparentniju istragu Svjetske zdravstvene organizacije o porijeklu koronavirusa, navodi se u nacrtu saopštenja koji je procurio u medije.
Ovaj poziv inicirala je administracija Dža Bajdena i uslijedio je nakon iznenadne odluke predsjednika SAD da proširi istragu obavještajnih službi o porijeklu pandemije.
G7 će se prema nacrtu kominikea, takođe obavezati da isporuči milijardu dodatnih doza vakcina tokom sljedeće godine kako bi se ubrzala globalna zaštita od bolesti.
Ovaj potez bi mogao razočarati humanitarne agencije koje žele da većina svjetske populacije od 8 milijardi bude vakcinisana.
U potezu koji je usmjeren protiv kineskog rukovodstva, lideri EU, SAD, Kanade, Japana i Britanije će se obavezati da preduzmu akcije protiv Pekinga zbog postupanja prema ujgurskim muslimanima u Sinđiangu.
Takođe će sadržati obećanje o okončanju nepotrebnih trgovinskih restrikcija na izvoz vakcina i novom fondu za borbu protiv klimatskih promjena.
Saopštenje bi takođe trebalo da sadrži i poziv Rusiji da suzbije grupe unutar njenih granica koje sprovode hakerske napade, koriste virtuelne valute za pranje novca i sprovode druge sajber zločine.
Bajden je kazao da će SAD kupiti 500 miliona doza vakcina koje će donirati zemljama u razvoju, što je najveća donacija u vakcinama od strane jedne države
( Nada Bogetić )