Odgovor na pandemiju poljuljao povjerenje Evropljana u Brisel
Na pitanje kako bi se blok od 27 zemalja trebao promijeniti nakon COVID-19, sedam od 12 anketiranih zemalja reklo je da treba razviti jedinstveni odgovor na globalne prijetnje i izazove. U Njemačkoj i Francuskoj najčešći je odgovor vraćanje zaliha kritičnih medicinskih potrepština u EU.
Novo istraživanje pokazalo je da je povjerenje građana u institucije Evropske unije opalo uslijed odgovora Brisela na pandemiju COVID-19 i sporog uvođenja vakcina. Međutim, iako u više zemalja većina smatra da je evropski projekat "slomljen", istraživanje ukazuje da je nezadovoljstvo nacionalnim političkim sistemima još veće i da građani žele jaču i kooperativniju uniju, pišu svjetski mediji.
Projekat ‘slomljen’
Rukovođenje krizom izazvanom pandemijom COVID-19 kao i sporo uvođenje vakcina urušilo je povjerenje građana EU u sposobnost Brisela da se nosi s velikim krizama, pokazalo je novo istraživanje Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), prenosi Juronjuz (Euronews).
Ispitivanje istraživačkog centra ECFR-a pokazalo je da većina građana u šest zapadnih država članica evropski projekat sada vide kao "slomljen", prenosi evropski televizijski kanal dodajući da je više od 17 hiljada Evropljana anketirano u aprilu u 12 država članica: Austriji, Bugarskoj, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Holandiji, Poljskoj, Portugalu, Španiji i Švedskoj.
"Rastuće nepovjerenje u evropski projekat proteže se dalje od evroskeptičnih glasača i ušlo je u glavni tok. Kao što pokazuju naši podaci, vjera u potrebu saradnje u EU najslabija je među građanima francusko-njemačkog motora", kazala je Suzi Denison (Susi Dennison), voditeljica ECFR-ovog programa 'Evropska moć' i koautorica studije.
Na pitanje kako bi se blok od 27 zemalja trebao promijeniti nakon COVID-19, sedam od 12 anketiranih zemalja reklo je da treba razviti jedinstveni odgovor na globalne prijetnje i izazove. U Njemačkoj i Francuskoj najčešći je odgovor vraćanje zaliha kritičnih medicinskih potrepština u EU.
"Ako EU želi prebroditi sljedeću fazu pandemije i bilo koji drugi izazov njenom legitimitetu, nužno je da sasluša svoje građane", rekla je Jana Puljerin (Puglierin), koautorica i viša politička saradnica ECFR-a.
Propuštena prilika
Nakon niza kriza u proteklih deset godina, vlade širom Evrope nadale su se da će se EU moći dokazati i obnoviti vjeru u evropski projekat brzim odgovorom na COVID-19. Međutim, suprotno je slučaj, napisao je londonski Tajms (The Times) ističući da istraživanje ECFR-a pokazuje da je neuspjeh u nadmašivanju Velike Britanije i ostalih rivala postao "egzistencijalna" kriza.
Oko 62 odsto anketiranih Francuza smatralo je da je EU "slomljena” uoči predsjedničkih izbora u aprilu naredne godine. List naglašava da predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) koji po trenutnim anketama zaostaje za evroskepričnom liderkom krajnje desnice Marin Le Pen (Marine), očekuje teška bitka da uvjeri svoju zemlju da je EU, koju on snažno brani, vrijedna borbe.
U Španiji, koja je tradicionalno najviše oduševljena EU, većina od 52 odsto smatra je nefunkcionalnom. Oko 51 odsto Austrijanaca također se složilo da je EU "slomljena", dok je taj osjećaj snažniji u Italiji – 57 odsto Talijana je to izjavilo iako im je, dodaje Tajms, trenutno prijeko potrebno evropsko finansiranje kako ne bi ekonomski previše zaostajali.
S Ursulom fon der Lajen (von der Leyen) na čelu Evropske komisije, EU je godinu započela s uvjerenjem da je došao trenutak da zablista. No, ističe londonski list, nade su propale uslijed sporog uvođenja cjepiva, dugotrajnih mjera zatvaranja i ekonomskih kontrakcija.
Još gore, dodaje Tajms, milionima Evropljana postalo je jasno da je Velika Britanija, napustivši EU, bila spretnija u nabavci i primjeni vakcina protiv korona virusa čime je, ocenjuje britanski list, potkopana evropska doktrina da je članstvo u briselskom klubu bilo bolja opcija za borbu protiv pandemije.
"Činjenica da su dvije najveće i najuticajnije države EU - Francuska i Njemačka - najmanje uvjerene u potrebu za evropskom saradnjom, naglašava hitnost kojom EU treba poboljšati svoju igru", navodi se u izvještaju ECFR-a.
Njemačko razočarenje
Iako većina Nijemaca vjeruje da politički sistem EU ne funkcioniše, što je dramatična promjena u odnosu na ispitivanja u novembru prošle godine, novo istraživanje ECFR-a sugeriše da se Njemačka ne okreće protiv evropskog projekta, napisao je Telegraf (The Telegraph).
Novo ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da njemačko povjerenje u Evropsku uniju jenjava nakon pandemije korona virusa, i da više 55 odsto Nijemaca sada vjeruje da je politički sistem EU slomljen, što je porast od 11 odsto u odnosu na prošli novembar.
Samo 36 odsto Nijemaca izjavilo je da vjeruje da politički sistem EU funkcioniše, u poređenju s više od pola prije sedam mjeseci. I trećina Nijemaca sada vjeruje da je evropska integracija otišla predaleko, u poređenju s 23 odsto u novembru.
Nalazi, iako dramatični, ne sugerišu da bi se uskoro mogao dogoditi "Dregzit" (Drexit), ocjenjuje Telegraf napominjući da je jedina evroskeptična stranka, Alternativa za Njemačku (AfD), pretrpjela snažan poraz prije nekoliko dana na regionalnim izborima u jednom od svojih centralnih područja.
No, anketa ECFR-a ukazuje na sve veće njemačko razočarenje zbog trome birokratije briselskih institucija jer je EU mjesecima zaostajala za Velikom Britanijom i SAD u narudžbi vakcina protiv korona virusa.
Iako se broj vakcinisanih u Njemačkoj naglo povećao u posljednje vrijeme - 46,5 odsto ih je primilo prvu dozu, dok je 22,8 odsto Nijemaca potpuno cijepljeno, to je još uvijek zaostatak za Velikom Britanijom, gdje je 59,7 odsto ljudi primilo prvu dozu a 42 odsto obje.
Članstvo u EU ipak 'dobra stvar'
Iako je povjerenje u sposobnost EU da se nosi s krizama opalo, veliko istraživanje Evropskog vijeća za vanjske odnose ukazuje kako je nezadovoljstvo nacionalnim političkim sistemima još veće te da većina ljudi još uvijek podržava članstvo u EU i želi jači, kooperativniji blok, ističe Gardijan (The Guardian).
Anketa ECFR-a je pokazala da je u većini zemalja članica EU razočarenje nacionalnom politikom veće od razočarenja u Brisel, jer je 80 odsto ispitanika u Italiji i Španiji, 66 odsto u Francuskoj, 60 odsto u Portugalu, 55 odsto u Poljskoj i 54 odsto u Mađarskoj reklo da je unutrašnji politički sistem "slomljen".
Štaviše, u svim državama većina ispitanika i dalje smatra da je članstvo u EU "dobra stvar" za njihovu zemlju, s izuzetkom Francuske, gdje je najveći broj ispitanika rekao da članstvo nije "ni dobro ni loše".
Istraživanje je otkrilo širok osjećaj da bi 27 članica trebalo više sarađivati te, dodaje Gardijan, uprkos frustracijama, ispitanici u osam od 12 zemalja još uvijek vide EU kao ključ za oporavak svoje zemlje od krize izazvane korona virusom.
Većina je također rekla da žele vidjeti da EU igra odlučniju ulogu na svjetskoj pozornici, na primjer zagovarajući ljudska prava i vladavinu zakona kada se krše u zemljama poput Turske i Kine. Anketa je također sugerisala da je Bregzit (Brexit) promijenio stavove Evropljana o Velikoj Britaniji, koja se sada uz SAD, posmatra kao "nužni partner" s kojim treba "strateški sarađivati", a ne kao saveznik.
Autori izvještaja sugerišu da bi rezultati ispitivanja trebali biti poziv za uzbunu Briselu, upozoravajući da, iako je javna podrška širem evropskom projektu i dalje visoka u mnogim zemljama, ona je zapravo krhka i neće lako preživjeti veće razočarenje. Također napominju da podaci ukazuju da Evropljani žele "odlučno vodstvo koje daje prednost multilateralizmu i koje zagovara i brani njihove vrijednosti i interese na globalnoj pozornici", prenosi Gardijan.
( Radio Slobodna Evropa )