Miličković nudi 20.000 eura onome ko dokaže da je Izborni zakon u skladu sa Ustavom

Privrednik Vasilije Miličković ponudio je 20 hiljada eura, kako je kazao, najkompetentnijim ljudima u Crnoj Gori, koji bi javno negirali njegovu tvrdnju da Izborni zakon nije usklađen sa Ustavom Crne Gore u dijelu koji se odnosi na neposredno glasanje.

Miličković je na pres konferenciji ocijenio da Izborni zakon nije usklađen sa Ustavom Crne Gore, navodeći da je taj akt „grobnica crnogorskih građana“.

On je ilustrovao fiktivnu izbornu listu Demokratske partije socijalista (DPS) za parlamentarne izbore 2018. godine u cilju pojašnjenja neposrednog sistema glasanja.

„Ova lista je sastavljena od strane predsjednika partije Mila Đukanovića, i on je ujedno i nosilac liste. Redoslijed na listi je sledeći - prvih 16 dobro poznatih ljudi. Međutim, na ovoj listi imamo i troje novih lica – na broju 79 je Nikola Tesla, na broju 80 Albert Ajnštajn, a na 81. mjestu je Vasilije Miličković“, naveo je Miličković.

On je rekao da su rezultati izbora pokazali da je Milo Đukanović dobio kao nosilac liste 30 hiljada glasova, Albert Ajnštajn 100 hiljada, Nikola Tesla 100 hiljada, i da je on dobio jedan glas koji je, kako je naveo, dao sam sebi.

„Ovo je dokaz da Nikola Tesla i Albert Ajnštajn su uglavnom donijeli sve glasove DPS-u, ali po sadašnjem našem izbornom zakonu, oni neće ući u parlament. Dakle, volja naroda apsolutno ne dolazi u obzir. Član 2 Ustava je takođe povrijeđen potpuno, njih dvojica ne ulaze u parlament, ni Vlada ni Skupština nisu sastavljene voljom naroda“, rekao je Miličković.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, prvih 16 ljudi sa liste na izborima nisu dobili niti jedan glas, „a ušli su u parlament, neki i u Vladu“.

„Ovo slikovito govori koliko je rigidan Izborni zakon. Koliko odudara od osnovnih načela Ustava Crne Gore, posebno člana 45. Želio bih da čujem od najkopetetnijIh ljudi u Crnoj Gori da me negiraju da ovo nije tačno, pa ću biti slobodan da im javno ponudim 20 hiljada eura koji će javno izaći na javnu scenu i kazati da ovo što ja govorim nije tačno“, poručio je Miličković.

On je kazao da ima još sedam dana da pozove lidere svih opoziconih stranaka koji u svojim programima imaju ponudu građanima da će ići na otvorene liste, „da će ići na liste gdje će se svaki glas građanina, njegova volja čuti, vidjeti i ispoštovati“.

„Ujedno bih ponudu od 20 hiljada eura ponudio šefici Misije OEBSA-a u Crnoj Gori Moriz Dovije da ukoliko ja ne govorim istinu kaže da sam ja dezinformisao javnost“, zaključio je Miličković.

Nezavisni odbornik Skupštine opštine Budva, Stevan Džaković, pročitao je otvoreno pismo šefici Misije OEBS-a u Crnoj Gori Moriz Dovije, u kojem su je podsjetili da su joj se prvi put mejlom obratili 28. jula ove godine i da su dobili odgovor da je njihov dopis primljen i proslijeđen.

„Gospođo Dovije javno vam se obraćamo jer se do sad niste udostojili da nas primite na razgovor. Grupa birača Građanska akcija je pomenuta na dva mjesta u konačnom Izvještaju posmatračke misije OEBS-a, i prvi smo državljane Crne Gore koji smo tužili državu Evropskom sudu pravde u Strazburu zbog nemogućnosti da ostvarimo jedno od osnovnih ljudskih prava – biračko pravo“, naveo je Džaković.

On tvrdi da su Dovije o svemu ovome obavijestili mejlom.

„Pored činjenice da ste namjerno ili nenamjerno prilikom navođenja elemenata biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore na strani pet konačnog Izvještaja posmatračke misije OEBS-a zaboravili da navedete element neposrednosti biračkog prava, vi, kao organizacija koja se prvenstveno zalaže za poštovanje ljudskih prava, dužni ste da crnogorskoj javnosti da date tumačenje termina neposrednih izbora“, istakao je Džaković.

On je u pismu ukazao da je neposrednost izbora opšte prihvaćen princip svih demokratskih država i definisan tačkom 5 Kodeksa dobre prakse u izbornom zakonodavstvu.

„Zbog toga tražimo od vas da javno, što je moguće prije, date odgovor crnogorskoj javnosti da li i vi smatrate kao Ustavni sud Crne Gore da je pravo na neposredne izbore, pravo birača da lično glasaju, ili vi smatrate da je to pravo birača da direktno bira svog predstavnika u parlamentu“, poručio je Džaković.

Predstavnik Grupe građana Građanska akcija, Božidar Vujičić, rekao je da je problem što instititucije kojima se ta grupa obratila - Ustavni sud, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Radna grupa za razmatranje preporuka OEBS-a, pravo na neposredne izbore tumače kao, kako je naveo, pravo da se lično na biračko mjesto glasa.

„To je poražavajuće i ukazuje na to da sve ove institucije štite interese partitokratije i parlamenta koji ih je izabrao“, ocijenio je Vujičić.

On je pozvao šeficu Misije OEBS-a da se izjasni i da tačno kaže šta znači termin neposredni izbori u izbornom zakonodavstvu.

„Da li to znači da birač ima pravo da lično ode na biračko mjesto i glasa, tj da ne može umjesto njega neko drugi da glasa, ili to znači da birač ima pravo da neposredno, direktno bira svoga predstavnika“, upitao je Vujičić.

( Vijesti online )