Jačati kanale za prijavu ilegalnih aktivnosti u sektoru šumarstva

„Različiti nivoi zaštite koji trenutno postoje u praksi nisu funkcionalni u dovoljnoj mjeri. Za prevazilaženje ovih problema između ostalog potrebno je zajedničko djelovanje svih nas, kroz saradnju različitih institucija, akadamske zajednice, civilnog sektora. U našem fokusu treba da budu šume i šumski ekosistemi, a nikako čovjek i zadovoljavanje isključivo čovjekovih potreba“, poručila je Orlandić

2301 pregleda1 komentar(a)
Sa online radionice, Foto: PR Centar

Različiti nivoi zaštite koji postoje kad su u pitanju ilegalne aktivnosti u sektoru šumarstva nisu funkcionalni u dovoljnoj mjeri, zbog čega je važno jačati kanale za prijavu ilegalnih aktivnosti.

To je poručeno tokom drugog dana online radionice „Regionalna akcija za borbu protiv korupcije i kriminala u šumarstvu“, koju su organizovale organizacije Green Home, CNVP i FEA.

Predstavnica nevladine organizacije Green Home, Sanja Orlandić, kazala je da bez obzira na način na koji se upravlja šumama, i bez obzira na to o kojoj zemlji Zapadnog Balkana je riječ, sve države imaju iste probleme kada je riječ o ilegalnim i koruptivnim aktivnostima.

Ukazala je da postoje određeni zakonski mehanizmi, ali da izostaje njihova primjena i praćenje.

„Različiti nivoi zaštite koji trenutno postoje u praksi nisu funkcionalni u dovoljnoj mjeri. Za prevazilaženje ovih problema između ostalog potrebno je zajedničko djelovanje svih nas, kroz saradnju različitih institucija, akadamske zajednice, civilnog sektora. U našem fokusu treba da budu šume i šumski ekosistemi, a nikako čovjek i zadovoljavanje isključivo čovjekovih potreba“, poručila je Orlandić.

Moderator radionice, Dženan Bećirović, pojasnio je da koncept dobrog upravljanja šumskim resursima predstavlja proces gdje se grade kapaciteti, uspostavljaju posebni institucionalni aranžmani među svim zainteresovanim grupama, bazirani na kontinuiranoj komunikaciji u cilju postizanja održivog gazdovanja šumskim resursima i davanja koristi svim zainteresovanim stranama.

On smatra da privatni sektor može biti značajan u rješavanju problematike ilegalnih aktivnosti u šumarstvu.

„Važno je pojačati kanale za prijavu ilegalne korupcije, tako da bez problema onaj koji se odluči da prijavi ilegalnu aktivnost ili korupciju to može da uradi, a da se ne boji posljedica. Policijski organi, tužilaštva, sudstva, zbog zatrpanosti nekim drugim slučajevima i davanja blažeg prioriteta sektoru šumarstva, ne tretiraju efikasno sve one slučajeve koji se pojavljuju, a povezani su sa korupcijom u šumarstvu“, naveo je Bećirović.

Ocijenio je da posebno u javnom sektoru treba pojačati i uspostaviti monitoring nad internom kontrolom i eksternim revizijama, kao i da je potrebno obratiti pažnju na to šta se dešava sa finansijama kada su u pitanju javna preduzeća koja se bave gazdovanjem šumskim resursima.

Inženjer šumarstva Ervin Herak je, govoreći o preporakama za unapređenje postojećih praksi i mjera za praćenje nezakonitih radnji i korupcije u šumarstvu, kazao da se one ogledaju u jačanju kapaciteta „službi za praćenje legalnosti rada“ u šumarstvu, kako materijalno tehničkih, tako i kadrovskih.

„Te mjere se ogledaju i u pravovremenom otkrivanju ilegalnih sječa u šumarstvu i pojačanom prisustvu ovlašćenih lica na terenu, na dodatnoj obuci postojećeg kadra za kvalitetno prikupljanje informacija i dokaznog materijala, na uvođenju novih indikatora za praćenje na terenu i blagovremeno obavještavanje, kao i na uvođenju informacionog sistema za razmjenu i praćenje informacija značajnih za borbu protiv korupcije“, rekao je Herak.

Profesor Milić Čurović podsjetio je da je Vlada Crne Gore prepoznala problem neevidentiranih sječa donošenjem Prvog Nacionalnog akcionog plana za borbu protiv bespravnih aktivnosti u šumarstvu 2009. godine.

Ukazao je da je prema Izvještajima o napretku realizacije NAP-a koji se rade od 2012. godine, ostvaren napredak na području bespravnih sječa, kao i da je poslednji Akcioni Plan za subijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu urađen za period 2019-2021, a izvještaj o realizaciji NAP-a u februaru 2020.

„U narednom periodu potrebno je dalje usklađivanje legilstaive i poboljšanje organizacione strukture, sprovođenje i primjena svih propisa koji regulišu predmetnu materiju kao i sporazuma koji postoje u oblasti borbe protv bespravne sječe i trgovine“, rekao je Čurović.

Smatra da je neophodno i jačanje, tehničko opremanje i operacionalizacija radnih nadležnosti svih subjekata koji učestvuju u kontroli, kao i bolja intersektorska saradnja nadležnih institucija.

Dragana Arsić iz Pokreta "Odbranimo šume Fruške gore" istakla je da je jako bitna uloga zviždača kad su u pitanju ilegalne radnje u sektoru šumarstva.

„Mi imamo teoretsko znanje, ali je bilo bitno da rastumačimo sa onim što je na tarenu i da uporedimo sa osnovama gazdovanja šumama. Tu su nam zviždači jako bili bitni“, rekla je Arsić, poručujući da je važno jačati inspekcijske službe.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš kazao je da, ukoliko je u borbi protiv korupcije u šumarstvu jedna karika slaba i ne funkioniše, svi ostali napori daju loše rezultate.

Radionica je održana u okviru projekta „Regionalna akcija za borbu protiv šumskog kriminala i korupcije“, koji ima za cilj uspostavljanje dobre uprave u šumskom sektoru i borba protiv šumskih zločina i korupcije, podizanjem transparentnosti i umrežavanjem četiri zemlje - Crne Gore, Bosne i Hecegovine, Srbije i Makedonije.