"U Crnoj Gori nema ljevičarske partije"
Zečević je istakao da je pravi momenat za priču o ljevici jer obilježavamo 150 godina od kapitalnog Marksovog djela i 100 godina od Oktobarske revolucije u Rusiji
Dokumentarni film "Šta ljevica želi?" Stefana Đukića prikazan je u Podgorici u EU Info centru nakon čega je uslijedila diskusija na temu "Stanje ljevice prije 100 godina i danas".
Na tribini su govorili autor filma, politikolog i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, politikolog Nikola Zečević, i urednik portala Vijesti Srdan Kosović.
Razgovaralo se o tome da li danas postoji ljevica u Crnoj Gori, kakva je tradicija ljevice, da li su prevaziđene podjele na lijevo i desno, i da li klase postoje u obliku kakvog ga poznajemo.
Glavni zaključak je bio da je Crna Gora dalje pretpolitičko društvo, pa da su primarne političke podjele i dalje van ideološkog spektra, i tiču se osnova političke kulture.
Abazović je kazao da smatra da ljevica u krizi kao što je bila i prije sto godina, i da je problem ljevice u ljudskoj prirodi koja nije u suštini solidarna, već želi da prisvaja.
"Zato ljevica, kao i ideja socijalizma ima problem da amortizuje tu želju da se uvijek ima više."
Pored toga, istakao je da smo svjedocima pasokizacije tradicionalno lijevih partija, koje ostvaruju sve lošije rezultate na izborima iako je pitanje da li je kod njih išta ljevičarsko preostalo
Kosović je govorio o trendovima na Balkanu gdje se desničarski pokreti maskiraju i preuzimaju djelove ljevičarske retorike, te se tako predstavljaju kao dio pokreta protiv establišmenta.
On je podsjetio i na probleme koje su ljevičarski pokreti imali da probiju blokadu medija, poput Occupy pokreta, ali i ukazao da je prodor društvenih mreža doveo do toga da se od univerzalne dobiti došlo do komoditeta kojim se trguje, jer su i ti alati u suštini kapitalistički proizvodi.
Zečević je istakao da je pravi momenat za priču o ljevici jer obilježavamo 150 godina od kapitalnog Marksovog djela i 100 godina od Oktobarske revolucije u Rusiji.
Istakao da, iako u Crnoj Gori ne postoji ljevica, makar ne ljevičarske partije (dok desničarske i izrazito desničarske postoje), ona u Evropi postoji.
"Danas je ljevica potrebna kao i prije stotinu godina jer moramo imati u vidu da najbogatijih 1% drži maltene čitavo bogatstvo svijeta."
Pojasnio je da, Iako je danas "klasa" fluidnija nego ranije, svi smo mi u suštini ista klasa, svi mi spadamo u siromašne, u potlačene.
"Srednja klasa je mala, maltene nepostojeća i ona nosi veliku krivicu što na neki način amortizuje klasni sukob razvodnjavajući borbu kroz zalaganje za njene partikularne interese", objasnio je Zečević.
Đukić smatra da je glavni problem ljevice danas što nema ni svoje kapitalno djelo, ni svoju jaku parolu.
"Što se kapitalnog djela tiče, ipak je Marksov Kapital i dan danas aktuelan i pogodan za tako nešto ali u okupljanjima ljevice, u marševima i oktobarskoj revoluciji se nije čitao kapital, bile su potrebne jake parole. Idealna parola tada je bila "proleteri svih zemalja ujedinite se". Danas je ta parola neprimjerena jer industrijsko-agrarne klase više skoro i da nema. Vikati prekarijati svih zemalja ujedinite se, ne zvuči tako moćno. I dok neke stranke uspjevaju da na svom nacionalnom nivou uokvire određenu parolu, kao Korbinovi laburisti "for the many not for the few", neophodna je ideja, poklič internacionalne solidarnosti jer ljevice nema ako nije internacionalna i ako nije solidarna", zaključio je Đukić.
Publika je aktivno učestvovala u diskusiji sa otvaranjem tema poput toga kako su oni koji se izjašnjavaju kao ljevičari u Crnoj Gori podržavali NATO, da li je Kuba dokaz moguće solidarnosti na nivou društva, i kako pričati o ideologiji u Crnoj Gori ako su svi režimi bili autoritarni.
Naredna tribina će se 28. novembra održati u amfiteatru nikšićkog Filozofskog fakulteta, 1. decembra u Beranama, u kući Gavra Vukovića, a 4. decembra u Dvorcu kralja Nikole u Baru.
Đukićev film "Šta ljevica želi?" sniman je pretežno u Berlinu tokom Petog kongresa partije evropske ljevice.
Tamo je urađena serija od osam intervjua sa političarima i teoretičarima ljevičarske provenijencije iz Njemačke, Irske, Grčke, Gruzije, Švedske i Rusije.
Cilj dokumentarca je, između ostalog, i da pokrene dijalog u Crnoj Gori koja nema "punokrvnu" partiju savremene ljevice.
( Vijesti online )