Lađari iz Metkovića stigli u Kotor tradicionalnom neretvanskom brodicom

U Boki Kotorskoj danas se završava neobična pomorsko-turističko-etnografska priredba, započeta prije tri dana u Metkoviću u Hrvatskoj.

Naime, iz Metkovića je u srijedu na put do Kotora, isplovila ekipa Udruge lađara „Sveti Ilija“ iz tog grada i to na tradiciobnalnoj neretvanskoj drvenoj brodici – lađi.

Dvije ekipe članova ove Udruge i jedna ekipa iz Hrvatske ratne Mornarice, u protekla su tri dana u maloj i plitkoj drvenoj brodoci specifičnog oblika kakve su se od davnina koristile na ušću i u delti Neretve, veslaju regatu do Kotora. Prva etapa bila je na relaciji Metković-Korčula, druga od Korčule do Slanog kod Dubrovnika, a treća od Slanog do Cavtata.

Posljednjeg dana regate u subotu, veslači će u neretvanskoj lađi preći rutu od Cavtata do Kotora gdje se očekuju oko podneva. Lađare iz Metkovića tokom čitave njihove neoubilajene plovidbe – mošda i najduže na koju se po moru ikada otisnula jedna d tih malih riječnih brodica, kao logistička podrška i po potrebi u slučaju loših vremenskih uslova sklonište na moru, prati desantni brod DBM-82 „Krka“ Hrvatske Ratne Mornarice, a čije se uplovljavanje takođe očekuje su subotu u Kotoru.

Ova plovidba je simbolična promocija tradicionalne nautičke i brodograđevne kulturne baštine donjeg toka i ušća rijeke Neretve, kao i turistička promocija i povezivanje Metkovića i Boke Kotorske, odnosno pripadnika hrvatske nacionalne zajednice koji žive u tim krajevima. Veslajuć po deset sati dnevno, u četiri dana plovidbe, ekipa metkovskih lađara preći će ukupno oko 280 kilometara vodama Neretve i južnog Jadrana.

Neretvanske lađe tradicionalna su mala drvena plovila za prevoz tereta u dolini rijeke Neretve. Lađa se u prošlosti, u vrijeme prije motorizacije, upotrebljavala u najraznovrsnije svrhe; za prevoz životinja, poljoprivrednih proizvoda, sijena, slame, pijeska, drva, namještaja, za prevoz ljudi, za sprovode… Na lađi su se prevozili i svatovi okićeni zastavama i borovim granama, uz pjesmu i harmonikašku pratnju. Sa lađama se išlo u lov na jegulje na velikim jarugama.

Neretvanska lađa može prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone težine. Osim u svakodnovnoj upogtrebi po rijeci Neretvi, tereti su se lađom prebacivali morem do Pelješca, Hvara, Makarske i druge bliže okoline na moru, ali samo u vrijeme bonace. Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike raširenosti bokova. Lađa se koristila cjelodnevno tokom čitave godine.

Vijek trajanja ovih plovila je vrlo dug, kako zbog kvaliteta materijala od kojih se grade, tako i zbog vrijednosti lađe za ljude, pa su boljim čuvanjem ove brodice mogle dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice. U dnu su neretvanske lađe duge 3,40 do 4,10 metara, u vrhu oko 8 metara. Široke su u sredini za teret 3,10 metara do 3,40 metara. Sa strana je lađa visoka 0,80 do 1,5 metra, a rijetko kada manje od 60 do 70 centimetara.

Bez tereta, gaz joj je oko 0,25 metara. Lađa je osnovno sredstvo u današnjoj turističkoj ponudi u dolini Neretve. S lađom se rade kružni obilasci doline mnogobrojnim močvarnim kanalima i Neretvinim rukavcima, tzv. "Safari Neretvom", a često se na njoj poslužuju i obroci tiokom takvih izleta.

( Siniša Luković )