Udruženje banaka: Smanjeni vremenski moratororijum proizvodi iste rizike
"Povraćaj glavnice i kamata kroz anuitet, jeste supstanca za poslovanje banaka, a ne prihod, gdje sada udar nije 600 već teorijski 300 miliona na bankarski sistem. Iznenađeni smo ovakvom Odlukom uz nadu da u Parlamentu ipak neće imati potrebnu većinu"
Istrajavanja na moratorijumu, sada svedenog na tri mjeseca, proizvodi iste rizike u pogledu smanjenja kreditiranja privrede i stanovništva, ali i udar na prihodovnost i likvidnost banaka sa svim posljedicama koje iz tog proističu.
To je reakcija i stav Udruženje banaka na usvojeni amandman na Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza (lex specialis) kojim je predviđeno da se rok za moratorijum smanji sa šest na tri mjeseca, a koji je danas Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao.
Zakonom je predviđeno da se sada na tri mjeseca odloži plaćanje svih kreditnih obaveza bankama po osnovu glavnica, kamata, zatezne kamate, naknada i drugog, odnosno banke bi u ovom periodu ostale bez najznačajnijih prihoda, a njegova primjena, ukoliko bude usvojen, će početi 1. jula.
"Povraćaj glavnice i kamata kroz anuitet, jeste supstanca za poslovanje banaka, a ne prihod, gdje sada udar nije 600 već teorijski 300 miliona na bankarski sistem. Iznenađeni smo ovakvom Odlukom uz nadu da u Parlamentu ipak neće imati potrebnu većinu", naveli su iz Udruženja banaka.
Oni su dodali da su parlametarni zastupnici imali konstruktivne diskusije, gdje je zaključeno, kako su saopštili, da će se kroz dijalog svih relevantnih adresa naći optimalan okvir za pomoć onima koji eventualno nijesu obuhvaćeni kroz devet paketa mjera koje je Centralna banka (CBCG) realizovala preko banaka. Međutim,
"Odluka prenebregava upućivanje na razgovor i nalaženje optimalnog rješenja, kako za klijente tako i finansijski sistem". Oni su predložili da se sagledaju grupacije kojima je potrebna pomoć i da u skladu sa međunarodnim standardima se ciljanim grupacijama izađe u susret, ali ne i masovni bezuslovni moratorijum, gdje je evidentna šteta veća nego koristi za sve.
"Smatramo da je od predloženog važnije razgovarati o tome koje mjere su preduzete, koji su efekti, i šta nam je dalje činiti od strane vlade i banaka na ublažavanju negativne efekte nakon moratorijuma", saopštili su oni. Dodali su i da su banke otvorene za aktivno učešće u argumentovanom dijalogu i uspostavljanju optimalnog rješenja koje je održivo i koje će, kako su naveli, dati pozitivne efekte.
( Ivan Ivanović )