Pogubno da zaliv postane parking

Prostornim planom posebne namjene za Morsko dobro, u hercegnovskom akvatoriju, uz postojeću Gradsku i luku Zelenika, planirana je ili je u toku izgradnja još nekoliko marina sa više od hiljadu vezova.

Definišući gradnju marina kao “euforiju devastacije crnogorske obale“, dr sci Ljubomir Radojičić, viši naučni saradnik Instituta “Dr Simo Milošević”, ukazuje na “pogubne uticaje pretvaranja zaliva u parkiralište za jahte”.

Radojičić tvrdi da će se veliki broj marina negativno odraziti na biljni i životinjski svijet Bokokotorskog zaliva, ali i na ukupnu ekologiju dijela obale.

U nekadašnjem Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj razvijaće se remontom jahti i megajahti. U Kumboru je u toku izgradnja turističkog rizorta Portonovi sa marinom za jahte sa 250 vezova.

Na samo tri kilometra od te, planirane su još dvije marine - u Zelenici i Meljinama gdje se gradi komercijalno privezište u kompleksu "Lazure Marina & Hotel” sa 220 vezova.

Prema Strategiji razvoja gradske luke koja je na javnoj raspravi, između ostalog, predviđen je produžetak doka za 60 metara i formiranje nautičke marine sa 200 vezova.

Marina koja bi trebalo da se gradi na Njivicama imaće 150 vezova, a izdati su i urbanističko-tehnički uslovi za privezište Žanjice.

Marina u Portonovom, navodi Radojičić, znatno će smanjiti generalnu izmjenu vode u cijelom Bokokotorskom zalivu.

Prema procjenama, za izmjenu cjelokupne vode u potrebno je 20 godina.

“Marina Lazaret u Meljinama onemogućiće strujanje morske vode koje je u tom dijelu zaliva i onako slabo. Gradi se na ušću potoka Nemila koji donosi veliku količinu zagađenih voda iz zaleđa“, objašnjava Radojičić.

Navodi i da se na desnoj obali tog vodotoka nalazi centralno postrojenje za preradu otpadnih voda.

“Ovo postrojenje, kao i sva ostala u Crnoj Gori, nije riješilo pitanje deponovanja ekstahovanog kanalizacionog mulja koji će najverovatnije procuriti u potok, a potom u more“.

U blizini je izgrađen i podmorski kanalizacioni ispust koji će, kaže on, doprinijeti pogoršanju ukupnog ekološkog stanja. Kao posebno ugrožen dio hercegnovskog akvatorija dr Radojičić navodi Topljanski zaliv u kome je planirana izgradnja dvije marine. Pojašnjava da će zbog slabe izmjene vode i dotoka zagađenih potoka, izgradnja marina dodatno ugroziti ljekovito blato da dnu zaliva i livade murave - morske cvjetnice koja je važna kao stanište i hrana za više od 1.000 biljnih i životinjskih vrsta.

Broj marina zavisi od planova

Iz “Morskog dobra” ističu da “ne postoje određeni standardi koji bi odredili broj marina i luka u odnosu na dužinu obale, već se to uređuje prostorno planskim dokumentima”.

Ističu i “da za kvalitetno uređenje i korišćenje prostora, a naročito obale i mora, treba donijeti adekvatne planove na osnovu ocjene uslova, stanja i mogućnosti razvoja i zaštite prostora”.

Radojičić izgradnju “nesrazmjerno velikog broja marina upoređuje sa apartmanizacijom obale”, jer je “svaka jahta kao jedan manji ili veći apartman”.

“Ako sagledamo sve ove promašaje u planiranju, moramo se zapitati do kada ćemo uništavati jedine preostale atraktivne prostore u hercegnovskoj opštini i da li će neko za devastaciju prostora odgovarati”.

( Slavica Kosić )