Kako vakcine djeluju protiv Delta soja koronavirusa: Primite dvije doze
Britanska studija objavljena u medicinskom časopisu The Lancet početkom juna proučavala je nivoe neutrališućih antitijela proizvedenih kod vakcinisanih ljudi izloženih varijantama Delta, Alfa (prvi put identificirano u Britaniji) i Beta (prvi put identifiikovano u Južnoj Africi)
Delta soj koronavirusa razlog je ozbiljne zabrinutosti jer su laboratorijski testovi pokazali da je zarazniji i otporniji na vakcine u poređenju s drugim oblicima COVID-19.
Međutim, postoje dokazi da dostupne vakcine zadržavaju važnu učinkovitost protiv njega nakon dvije doze.
Evo šta trebate znati:
Britanska studija objavljena u medicinskom časopisu The Lancet početkom juna proučavala je nivoe neutrališućih antitijela proizvedenih kod vakcinisanih ljudi izloženih varijantama Delta, Alfa (prvi put identificirano u Britaniji) i Beta (prvi put identifiikovano u Južnoj Africi).
Otkrilo je da su nivoi antitijela kod ljudi koji su primili dvije doze Fajzer-Bajontek vakcine bile šest puta niže u prisustvu varijante Delta nego u prisustvu izvornog soja COVID-19 na kojem se temeljila vakcina.
Sojevi Alfa i Beta takođee su izazvali niži odgovor, sa 2,6 puta manje antitijela za Alfu i 4,9 puta manje za Beta.
Francuska studija sa Pasterovog instituta zaključila je da su neutrališuća antitijela proizvedena vakcinacijom ubodom Fajzer-Bajontek tri do šest puta manje efikasna protiv varijante Delta nego protiv varijante Alfa.
Pa rade li vakcine i dalje?
Iako predstavljaju bitan marker, nivoi antitijela izmjereni u laboratoriji nisu dovoljni da bi se utvrdila efikasnost vakcine.
Konkretno, oni ne uzimaju u obzir drugi imunološki odgovor u obliku T ćelija ubica – koje napadaju već zaražene ćelije, a ne sam virus.
Kao rezultat, stvarna zapažanja su presudna za mjerenje efikasnosti vakcine – a prvi rezultati su ohrabrujući.
Prema podacima koje je u ponedjeljak objavilo Javno zdravstvo Engleske, vakcinacija Fajzer-Bajontek i AstraZenekom jednako je učinkovita u sprečavanju hospitalizacije u slučaju varijante Delta, kao i u slučaju varijante Alfa.
Dvije doze vakcine Fajzer-Bajontek sprečavaju 96 posto hospitalizacija zbog Delta varijante, dok vakcina AstraZeneka sprečava 92 posto, prema studiji u kojoj je učestvovalo 14,000 ljudi.
Prethodni podaci koje su britanske zdravstvene vlasti objavile krajem maja dolaze do sličnih zaključaka za manje ozbiljne oblike bolesti.
Vakcina Fajzer-Bajontek djeluje 88 posto na simptomatski COVID-19 uzrokovan Delta sojem dvije sedmice nakon druge doze, dok je 93 posto učinkovita na slučajeve uzrokovane varijantom Alfa.
AstraZeneka pokazuje efikasnost od 60 procenata protiv slučajeva uzrokovanih Delta varijantom i 66 procenata u slučaju Alfa.
Škotske vlasti objavile su slične podatke u ponedjeljak u časopisu The Lancet.
U međuvremenu, tim koji stoji iza vakcine Sputnjik V objavio je u utorak da je njihova vakcina "efikasnija protiv Delta verzije … od bilo koje druge vakcine koja je do sada objavila rezultate o ovom soju".
Nisu objavili rezultate, ali rekli su da je studija Centra Gamaleja, ruskog istraživačkog instituta, predata za objavljivanje u međunarodnom recenziranom časopisu.
Je li dovoljna jedna doza?
Od dostupnih vakcina, samo kod Džonson i Džonson je potrebna jedna doza – umjesto dvije – da bi postigla učinkovitost.
Zasad nema dovoljno podataka da bi se utvrdilo kako djeluje protiv Delta varijante.
Što se tiče ostalih vakcina, laboratorijski i stvarni testovi zaključuju da jedna doza bilo koje vakcine pruža samo ograničenu zaštitu protiv Delta varijante.
"Nakon jedne doze Fajzer-Bajonteka, 79 posto ljudi imalo je mjerljiv odgovor neutralizujućih antitijela na izvorni soj, ali je pao na … 32 posto za B.1.617.2 [Delta]”, objavila je laboratorijska studija iz jula.
Institut Paster otkrio je da bi jedna doza AstraZeneke imala "malu ili nikakvu učinkovitost" u odnosu na Delta soj.
Podaci britanske vlade potvrđuju tendenciju u stvarnim scenarijima: obje vakcine bile su 33 posto učinkovite protiv simptomatskih slučajeva uzrokovanih Deltom tri sedmice nakon prve doze u poređenju s oko 50 posto učinkovitosti protiv varijante Alfa.
U Velikoj Britaniji, gdje je soj Delta sada odgovoran za 96 posto novih slučajeva, ova su otkrića u ponedjeljak natjerala vladu da smanji razdoblje čekanja između doza s 12 na osam sedmica za osobe starije od 40 godina.
U Francuskoj se na drugu dozu vakcina Fajzer-Bajontek i Moderna smanjilo čekanje s pet na tri sedmice.
Fajzer-Bajontek nudi vrlo visoku (94 posto) zaštitu od hospitalizacije zbog Delta varijante nakon jedne doze.
Koja je najbolja strategija protiv soja Delta?
Naučnici se slažu da je najbolja odbrana od Delta verzije vakcinacija s dvije doze.
Vrhunski francuski naučnik Žan-Fransoa Delfraisi kaže da će stvaranje “bloka vakcinisanih ljudi” pomoći da se Delta varijanta ne širi populacijom.
Američka studija od 10. juna ukazuje na važnost vakcinacije kako bi se spriječilo da broj sojeva raste.
“Povećavanje udjela populacije imunizovane trenutnim sigurnim i efikasnim odobrenim vakcinama ostaje ključna strategija za smanjenje pojave novih varijanti i okončanje pandemije COVID-19”, kaže se.
Antoan Flahol, koji vodi Institut za globalno zdravlje na Univerzitetu u Ženevi, insistira da je i dalje ključno fizičko distanciranje, dijeljenje informacije o infekcijama i poštovanje ograničenja kada je to potrebno kako bi se “cirkulacija virusa održavala na niskom nivou”.
Što više virus cirkuliše, kaže, to više ima mogućnosti za mutaciju i stvaranje novih varijacija.
( Al Džazira Balkans )