Uništenje nalazišta za tužilaštvo nije krivično djelo

Građevinske mašine prilikom izgradnje treće trake puta u arheološkom nalazištu Trlica iskopale i izlomile dobro očuvane kosti životinja stare više hiljada godina. Ekolozi nisu iznenađeni odlukom pljevaljskog tužilaštva

9108 pregleda4 komentar(a)
Put "zašao" u arheološko nalazište, Foto: NVO

Tužilaštvo u Pljevljima ocijenilo je da nema elemenata krivičnog djela u predmetu koje je formiralo u novembru prošle godine, zbog osnovane sumnje da je oštećeno arheološko nalazište na Trlici prilikom rekonstrukcije puta Pljevlja - Ranče.

“Nakon sprovedenog izviđaja i ocjene svih prikupljenih obavještenja i podataka ocijenjeno je da ne postoje osnovi sumnje da u radnjama nekog ili nekih lica ima elemenata bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”, kazali su u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima.

Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović, koji je prvi pokrenuo priču o uništavanju lokaliteta, nije iznenađen odlukom tužilaštva. On navodi da je to samo nastavak dosadašnje prakse tužilaštva prema uništavanju kulturno-istorijskog blaga.

“Od Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima navikli smo na ovakve ocjene kada je u pitanju devastacija našeg kulturnog blaga. Sudeći po svemu i u budućnosti možemo očekivati isti odnos. Očigledno je da izvođači i podizvođači radova na tom putnom pravcu imaju zeleno svjetlo da nastave sa devastacijom nalazišta”, kazao je Mitrović.

On tvrdi da su građevinske mašine prilikom izgradnje treće trake puta u arheološkom nalazištu Trlica iskopale i izlomile dobro očuvane kosti životinja stare više hiljada godina.

“Neshvatljivo je i nedopustivo da se na ovakav način odnosimo prema sopstvenoj istoriji i nalazištima koji svjedoče o nekim starijim vremenima i narodima koji su ranije, mnogo prije nas, nastanjivali ovo područje i živjeli na ovim prostorima. Prosto je neshvatljivo da onaj ko je projektovao proširenje puta i izgradnju treće trake nije izašao na lice mjesta i predvidio zaštitu i izbjegavanje arheološkog nalazišta, već je brutalno oštećeno i prekopano zajedno sa kulturno-istorijskim blagom koje se tu nalazi”, kazao je Mitrović.

Iz Uprave za saobraćaj “Vijestima” su ranije kazali da građevinska dozvola i revidovan građevinski projekat ne sadrži bilo kakvo mišljenje niti ograničenja koja se odnose na postojanje arheološkog nalazišta na trasi puta u mjestu Trlica.

Na arheološkom lokalitetu Trlica, prije desetak godina, pronađeni su fragmenti kostiju životinja iz ledenog doba.

Prema tvrdnjama arheologa, to nalazište jedno je od najstarijih na Balkanu i seže 1,7 miliona godina unazad.

Direktor Zavičajnog muzeja u Pljevljima dr Branko Banović kaže da je pećina otkrivena prilikom probijanja magistralnog puta Pljevlja - Prijepolje.

Sistematska istraživanja obavljena su osamdesetih godina.

Paleontološko nalazište Trlica lokalitet je koji sadrži fosilne ostatke sisara iz perioda donjeg i srednjeg pleistocena.

“Među krupnim zvijerima preovladava medvjed, prisutna je i džinovska hijena, kao i velika mačka, bliska savremenom leopardu. Među nalazima se izdvaja očuvan očnjak sabljozublje mačke. Definisani su još i etrurski vuk, karakteristična forma evropske faune ranog pleistocena, rakun pas i predstavnik porodice kuna. Nađeno je i nekoliko fragmenata kutnjaka surlaša koji pripadaju članovima porodice slonova Elephantidae indet. Pronađeni su takođe ostaci konja, kao i kosti nosoroga. Identifikovano je i prisustvo arhaičnih bikova, krupnog šupljorogog bizona i jelena srednje veličine. Takođe je identifikovan i jelen Cervus acoronatus, predstavnik drevnog losa Libralces cf. gallicus i srne Capreolus sp. Kada je u pitanju sitna teriofauna pronađena u nižim slojevima pećine preovladavaju kosti voluharica iz roda Mimomys, među kojima su izdvojeni zubi karakteristični za Mimomys pliocaenicus. Pored toga, otkriveno je mnoštvo fragmenata zuba, uglavnom sjekutića bodljikavog praseta, kao i donja vilica i zub manjeg zeca koji pripada rodu Pliolagus. Otkriveni su još i ostaci bodljikavog praseta roda Hystrix. Na osnovu ovih nalaza može se zaključiti da vrijeme postojanja faune sisara ovog sloja odgovara intervalu 1,8 do 0,8 miliona godina“, rekao je Banović.