Crnogorska porodica iz Berlina: Izvanredni primjer anonimne filantropije crnogorskog iseljeništva

Na osnovu toga što kažu iz lige altruista, anonimna filantropija je ta koja uvijek pravi razliku i potiče promjene načina shvatanja i nesumnjivo, mjereno parametrima sazrijevanja jednog društva, ona postaje sve dominantnija. Što je društo zrelije veći je procenat anonimnih donatora.

Pomoću anonimnog altruizma promocija tolerancije kroz višeslojan i aktivan humanitarni pristup, kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou, dugogodišnja je društvena misija Crnogorske porodice iz Berlina. Tokom svog djelovanja kao niti jedna privatna misija do danas uspjeli su slijediti crnogorsku tradiciju uzajamne pomoći, baš onako kao što je to bilo kod naših prvih iseljenika koji su se u dalekom novom svijetu počeli organizovati u društva uzajamne pomoći kako bi pomogli jedni drugima, sebi najbližima i, naravno, Crnoj Gori.

Bilo da se radilo o individualnoj podršci ili pomoći usljed prirodnih katastrofa, kao i drugim humanitarnim projektima u region, ova porodica nošena svojom humanom misijom je uvijek bila prisutna. Crnogorski iseljenici i njihova filantropska misija je transverzala koja traje i uvijek su pomagali najbližim što, kao ni u ovom slučaju, ne prestaje ni danas kroz brojne primjere.

Kada je riječ samo o Crnoj Gori, aktivnosti su toliko brojne da tokom posljednje decenije dosežu do skoro svih društvenih segmenata. Posebnu vrijednost svemu dao je za naše prostore rijedak primjer pridržavanja principa anonimnosti i kroz takav oblik nenametljivosti učinak konkretnih djela promovisanja svih onih našem društvu toliko prijeko potrebnih oblika tolerancije.

Prepoznatljive su akcije pomoći navedene porodice socijalno najugroženijim slojevima stanovništva u Crnoj Gori bilo da se radi o humanitarnom angažmanu podsredstvom CKCG, pomoći zdrastvenim institucijama ili narodnim kuhinjama kao i brojnim individualnim akcijama. Aktivnom saradnjom donatora sa svim humanitarnim organizacijama i vjerskim zajednicama omogućen je pristup do onih građana kojima je podrška neophodna.

Kao krajnji cilj svakog dobronamjernog čovjeka koji voli zemlju porijekla uvijek se nameće želja za prevazilaženjem identitetskih razlika u društvu. To je u ovom slučaju posebno izraženo tokom dugogodišnje saradnje sa MCP pored različitih gledanja i stavova na društvene i političke procese u Crnoj Gori, prvo na projektu “Narodne kuhinje” u Podgorici i Cetinju kad su obezbijeđena sredstva za cijelu 2015. godinu, i kroz takav oblik pomoći omogućena je samoodrživost narodne kuhinje pri Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici.

Njihov humanitarni angažman se nastavlja fokusiran na Cetinje gdje su jedini donatori u kontinuitetu. Porijeklo ove crnogorske porodice iz Katunske nahije, potom značaj i simbolika prijestonog Cetinja kod njih imaju posebnu dimenziju, kao i želja da se obezbijedi svakodnevna pomoć najugroženijima upravo kroz infrakstrukturu MCP - nastala je kao želja za iskorakom, prevazilaženjem razlika koje postoje među nama samima.

Ostvarenom i po najugroženije na Cetinju uspješnom saradnjom građanski duh ovih crnogorskih humanista izdignuo se iznad svih političkih razlika i dubokih društvenih podjela u Crnoj Gori na način da su obezbjedili sredstva i za 2021. godinu i ostali uz one kojima je njihova pomoć najpotrebnija. Ovakav u našoj zemlji jedinstven primjer saradnje isključivo zarad pomoći najugroženijima može poslužiti i kao putokaz kako se jedna porodica može uzdići iznad ličnih uvjerenja u cilju ostvarivanja opšteg dobra.

Primjer ove humane građanske porodice sa drugog kraja kontinenta koja svojim individualnim angažmanom, u zemlji za koju je vežu korijeni, upravo afirmiše tradicionalne vrijednosti u duhu novog vremena, a svojom posvećenošću doprinosi poticaju duha tolerancije nesumljivo će kroz vrijeme uticati na snaženje tradicionalnih kao i novih pozitivnih vrijednosti koje čine jedno moderno društvo.

Našem društvu ostaje trajna vrijednost i poruka da jedan od najvećih donatora angažovan u zemlji u kontinuitetu doseže do svih građana koji pripadaju najranjivijim grupama i drži se principa anonimnosti kao veoma specifičnog koji se uzima kao znak sazrijevanja te istovremeno i kao jedan od oblika altruizma koji će bliskoj budućnosti zamijeniti marketinški ili korporativni altruizam kao trenutno još dominantne oblike.

( Gordan Stojović )