Napravljena 3D mapa Mliječnog puta
"To je veoma bogat skup podataka i mislimo da će on iz korijena promijeniti astronomiju i naše shvatanje Mliječnog puta"
Evropski satelit “Gea” omogućio je trodimenzionalno mapiranje gotovo 1,7 milijardi zvijezda u našoj galaksiji i određivanje udaljenosti od Zemlje za 1,3 milijarde, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
“To je veoma bogat skup podataka i mislimo da će on iz korijena promijeniti astronomiju i naše shvatanje Mliječnog puta”, rekao je jedan od vodećih naučnika u ESA Uve Lamers.
Direktor naučnog odsjeka ESA Ginter Hasinger rekao je da će uz pomoć “Gee” biti moguće rekonstruisati čitavu istoriju naše galaksije.
“To je kao bavljenje arheo-astronomijom (...) da bi se rekonstruisala prava istorija našeg univerzuma”, rekao je on.
Satelit “Gea” je lansiran krajem 2013. i snima izvore svjetlosti u Mliječnom putu. Trenutno se nalazi na 1,5 miliona kilometara od Zemlje, a njegovi podaci se šalju na Zemlju, gdje ih obradjuje 450 naučnika iz 20 zemalja.
Prva verzija kataloga dobijenog iz “Geinih” podataka sastavljena je 2016. i obuhvata položaj 1,1 milijarde zvijezda Mliječnog puta, ali je razdaljina bila određena za samo dva miliona i to neprecizno.
Francuski astronom Frederik Arenu rekao je da je taj katalog bio “samo aperitiv”.
“Ovo sada je pravi vatromet. Kada znate razdaljinu između zvijezda, onda možete znati koliko su sjajne, koliko su stare, kako su se razvijale”, objasnio je Arenu.
Novi podaci koje je “Gea” sakupila od jula 2014. do maja 2016, objavljeni su na internetu i može im se pristupiti.
Mliječni put je premošćena spiralna galaksija u kojoj se nalazi naš Solarni sistem. Naziv „mliječni” je izveden iz izgleda galaksije gledano sa Zemlje – svijetla traka koja se vidi na noćnom nebu formirana od zvijezda koje se ne mogu pojedinačno razlikovati golim okom. Termin Mliječni put je prevod latinskog naziva via lactea, koji je proistekao iz grčkog naziva γαλαξίας κύκλος (galaxías kýklos, „mliječni krug”). Sa Zemlje, Mliječni put izgleda kao opseg zato što se njegova struktura u obliku diska posmatra iznutra. Galileo Galilej je prvi razlučio traku svjetlosti u pojedinačne zvijezde svojim teleskopom 1610. godine.
( Vijesti online )