Jadran polako postaje bara

Jadran nije ono što je bio prije 20, 30 godina, polako postaje bara, kazao je biolog Petar Kružić, vanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Kako je pojasnio tome doprinosi kanalizacija koja se sliva u more bez prečišćivača, masovni turizam, akvakultura.

Kružić vjeruje da bi se moglo nešto učiniti kada bi odgovorni i odgovarali za svoje postupke.

"More nam izgleda predivno kada ga gledamo s obale, a kada zaronimo, doživljavamo razočaranje. Dosta toga strada, nije dobro“, rekao je on za agenciju Hina.

Nova strategija EU-a za bioraznolikost predviđa konkretne korake u cilju oporavka bioraznolikosti do 2030. godine, uključujući pretvaranje najmanje 30 odsto europskog kopna i mora u zaštićena područja.

Za bioraznolikost bi se po planovima EU trebalo obezbijediti 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU te nacionalna i privatna sredstva.

Evropski parlament je od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. imao odlučujuću ulogu u oblikovanju zakonodavstva u području upravljanja ribarstvom.

Parlament i Savjet donijeli su 20. juna 2019. Uredbu (EU) 2019/1241 o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosistema putem tehničkih mjera kojom se utvrđuju zajedničke mjere u svim vodama Unije.

Njome se zabranjuje i upotreba određenih destruktivnih ribolovnih alata ili metoda, među ostalim, eksploziva, trgajućih ribolovnih alata za skupljanje crvenog i drugih vrsta korala...

Kružić je naveo da bi trebale da postoje zone u kojima se crveni koral ne smije ubirati kao i zone u kojima se ne smije loviti riba.

"Riba će se tamo razmnožavati, a populacija se širiti van zaštićenog područja, tako da se ribari ne bi trebali bojati“, rekao je on za Hinu.

Uvjeren je da danas ne bismo imali problem sa crvenim koralima da smo dobro čuvali zaštićena područja jer bi opstali barem u netaknutim sredinama.

"Sada imamo ranjene populacije u zaštićenim područjima i uništene u nezaštićenim".

Crveni koral se nemilice uništava, potrebno je hitno zaštititi kolonije

Crveni koral, kolonija sastavljena od hiljada životinjica, na tržištu dostiže visoku vrijednost, a to je u posljednjih 20 godina dovelo do njegovog velikog uništenja i zato je za zaštitu korala potrebna je hitna i konkretna reakcija, prenosi Hina.

Prema legendi, crveni koral je nastao kada je Persej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, nakon čega su se krvlju prekrivene morske alge okamenile.

Radi se o zaštićenoj vrsti atraktivnog izgleda sa tvrdim kosturom koji je cijenjen kao materijal za izradu nakita.

Mnoge ova vrsta zbunjuje jer izgleda kao biljka, po kosturu je mineral, a zapravo je kolonija sastavljena od hiljada sitnih životinjica.

"Crveni koral živi u dubinama između 30 i 200 metara, gdje god postoji tvrda podloga koja je relativno čista i pod uticajem struja. Morske struje čiste to područje od sedimentacije, ali donose i plankton kojim se korali hrane“, objasnio je Kružić, koji radi na projektima vezanim uz klimatske promjene i more, a primarno se bavi koralima.

Ovo fascinantno biće koje zahtijeva čisto more sa malo sedimentacije naraste do 50 cm u prečniku i može se naći u Sredozemnom moru. U Jadranu crveni koral se može naći duž istočne obale na potezu od Kvarnera do Albanije.

Crveni koral može da živi i više od sto godina, ali vrlo sporo raste i stoga je osjetljiv na ljudsko djelovanje.

Na tržištu postiže visoku cijenu pa se enormno eksploatiše što je u posljednjih 20 godina dovelo do smanjenja populacije u plićim područjima, a na mnogim mjestima i do istrebljenja, navodi Hina.

Međutim, kako tehnike ronjenja svakodnevno napreduju, tako se morsko dno brže osiromašuje i u dubinama. U današnje vrijeme podmorje istražuju roboti pa ronioci lako otkriju kolonije do kojih zaranjaju tek nakon pomoći moderne tehnologije.

Zaštićen, ali i nije

Opšta komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) od 2011. godine donijela je brojne preporuke vezane za eksploataciju crvenih korala, uključujući plan upravljanja sa ciljem suzbijanja i sprečavanja prekomjernog ulova.

Jedna od glavnih odredbi je vezana za opremu kojom se skupljaju, a propisuje da se može koristiti samo čekić koji koristi ronilac.

Berba na dubini do 50 metara je zabranjena kako bi se omogućio oporavak plitkih populacija. Zabranjeno je takođe sakupljati kolonije crvenih korala čiji je prečnik manji od 7 milimetara, mjereno unutar jednog centimetra od dna kolonije.

Kružić ocjenjuje da je po pitanju crvenog korala "dosta velika zbrka" i da se posljednjih 50-ak godina vrlo malo posvećivalo njihovoj stvarnoj zaštiti iako je danas zaštićen propisima u gotovo svim državama Mediterana.

Najslabija kontrola je bila u vrijeme rata i tada se radilo što se htjelo. Stradala su zaštićena područja, gdje je dosta lokacija očišćeno od korala, navodi Kružić.

Klimatske promjene i dinamit u more

Nije samo izlov ono što uništava populaciju, značajan uzrok su i klimatske promjene. Crveni koral je naviknut na temperature od 12 do maksimalno 14 stepeni i na višim temperaturama ugine.

Lokacije između 30 i 50 metara dubine su dosta ugrožene zbog klimatskih promjena i to je uočljivo posljednjih 20-ak godina, nastavlja Kružić.

Danas se zbog vrlo visokih temperatura ljeti zagrijava i more pa topliji sloj prodire dublje.

"Postalo je normalno da krajem avgusta ili početkom septembra na dubini 40-50 metara temperatura mora bude čak i 24 stepena što je neuporedivo više nego prije 50 godina", upozorava Kružić.

Nije preveliki problem za morske organizme ako visoke temperature mora potraju samo nekoliko dana, ali zna da se dogodi da potraje mjesec dana, što je pogubno, ističe.

Neki organizmi, kao što je palamida, spuštaju se niže, ali ribari su tome doskočili pa bacaju dinamit u more da je natjeraju u plića područja čime uništavaju morsko dno.

"To je takođe pojava koja se ne kažnjava, a trebala bi", upozorava Kružić.

Usisivač morskog dna

Ističe zanimljiv slučaj morskih krastavaca koji su dugi niz godina bili zaštićeni zbog Kineza koji su željeli da ih otkupljuju. Naime, u Kini su morski krastavci delikatesa i afrodizijak.

"Prije tri godine je ministarstvo dozvolilo eksploataciju i morski krastavac se počeo nemilice vaditi. Nakon reakcije biologa nisu vratili zaštitu nego samo uveli lovostaj. Takve stvari se ne bi smjele da se događaju jer su posljedice dalekosežne", upozorava Kružić.

Morski krastavac ima svoju ulogu u moru – hrani se sedimentom, guta ga, i izbacuje čisti pijesak. Zbog toga ga nazivaju usisavačem morskog dna, kaže Kružić.

Zaključuje da crveni koral još živi u Jadranskom moru, ali da je ozbiljno ugrožen. Ponavlja da zaštitu treba što hitnije pojačati, a da područja u kojima živi treba zaštititi.

( D.C. )