"Putopis kao svjedok": "Prevođenje je vid putovanja, kao i što je pričanje priča putovanje"
Knjiga Tatar Anđelić odmah je privukla pažnju javnosti, a osobito stručne
Putopisi i prevođenje su jako slični u jednoj stvari koju bih ja nazvala prelaženjem granica, jer prevođenje je u stvari vid putovanja, kao i što je pričanje priča putovanje, rekla je sinoć profesorka i prevoditeljka s francuskog dr Jasna Tatar Anđelić u okviru programa "Putopis kao svjedok” koji se održao u Multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović u Podgorici.
Tema večeri su bili tekstovi o Crnoj Gori objavljeni u francuskoj publikaciji: "Nova revija" od 1879. do 1918. godine.
Tatar Anđelić, koja je objavila prije dvije godine priređenu i prevedenu knjigu "Nouvelle Revue i Crna Gora 1879 -1918” u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književost, na ovu temu razgovarala je Valentina Radulović.
“Prevodeći ove putopise putovala sam kroz Crnu Goru u 19. vijeku i uživala sam u toj slici francuskih putopisaca”, rekla je prevoditeljka ovih putopisa.
Knjiga Tatar Anđelić odmah je privukla pažnju javnosti, a osobito stručne.
Tekstovi koji su do tada bili nepoznati crnogorskoj javnosti, dopadljiv, čitljiv i jasan prevod, zanimljivost informacija koje tekstovi nude, kao i otvorenost za stalna i nova proučavanja napisanih tekstova, u posljednjih godinu dana snažno su intezivirali pažnju: istoričara, hroničara, lingvista, teoretičara umjetnosti i kulture, ali i široke čitalačke publike za ovu knjigu i za putopise o Crnoj Gori objavljene u "Novoj reviji" od 1879. do 1918. godine.
”Kada se pojavila ova knjiga ukupna javnost je bila jedinstvena u ocjeni da se radi o tekstovima, sa jedne strane koji su prvi put prevedeni na crnogorski jezik, ali isto tako skrenuta je pažnja na činjenicu da je ovo jedna vrlo bogata građa za razna naučna istraživanja”, rekla je Radulović.
Kroz program “Putopis kao svjedok” razgovarili su o knjizi na drugačiji način.
Otkrili su nove detalje i nove slojeve zapisanih svjedočanstava o Crnoj Gori nastale iz pera francuskih putopisaca. Istakli su značaj kulture i umjetnosti u produbljivanju veza i odnosa među državama i narodima.
Autorka Tatar Anđelić govori kako Žilijen Adam urednica jednog društvenog i književnog časopisa “Nouvelle Revue” posvećuje toliko vremena Crnoj Gori, kao i drugi putopisci koji izvještavaju o Crnoj Gori. Prikazuju koliko je to njima bilo važno, a i koliko je bilo to korisno za Crnu Goru i odnose sa Francuskom, kao i politici na Balkanu.
“Svi ti putopisci su dolazili u brodom u Boku kotorsku, pa idu i oduševljavaju se lovćenskim stranama, pa dolazak na Njeguše i kasnije u samo Cetinje što podsjeća na jedan turistički katalog. Međutim vi u ovim tekstovima imate presjek stanja jedne društvene, kulturne, ekonomske zbilje koja je jako korisna jednom osviješćenom francuskom čitaocu tog vremena”, rekla je Tatar Anđelić. Program je realizovao NVU Institut za proučavanje i afirmaciju kulturne baštine Crne Gore (IPAK CG) i JU KIC "Budo Tomović”.
Dr Jasna Tatar Anđelić predaje predmete Savremeni francuski jezik III, IV, V i VI na Studijskom programu za Francuski jezik i književnost i predmete Sintaksa francuskog jezika I i II i Konsekutivno prevođenje na Studijskom programu za Prevodilaštvo Filološkog fakulteta. Studirala je francuski jezik na Univerzitetu u Novom Sadu i Univerzitetu “Stendhal” u Grenoblu. Aktivno se bavi usmenim i pismenim prevođenjem i do danas je jedini prevodilac iz Crne Gore akreditovan pri EU institucijama za francuski i italijanski jezik. Prije angažmana na Univerzitetu Crne Gore, radila je kao Rukovodilac Sektora za međunarodnu saradnju Saveza samostalnih sindikata Crne Gore, bila je ispitivač na međunarodno priznatim ispitima za francuski jezik DELF i DALF, radila kao prevodilac i saradnik načitanijeg francuskog portala o Balkanu "Le Courrier des Balkans", prevodilac programa Canal france International za RTCG.
Prošla je specijalizovanu obuku za nastavnike konferencijskog prevođenja u Diekrtoratu za usmeno prevođenje EK u Briselu i angažovana za odgovorne prevodilačke zadatke od najviših državnih i međunarodnih instanci.
Bavi se istraživanjima u oblasti sintakse, konstrastivne lingvistike, dijahronijske lingvistike i teorije usmenog i pismenog prevođenja. Učestvovala je na mnogim međunarodnim lingvističkim konferencijama i autor je brojnih radova iz i navedenih oblasti.
( Anđela Flis )