Opasnosti prilikom kupanja u rijekama: Živote uzimaju brzaci, hladna voda i neznanje

Crnogorske rijeke ove sedmice odnijele su dva mlada života - 21. juna iz dubina Morače ronioci Regionalnog centra Bijela izvukli su beživotno tijelo Podgoričanina V. M. koji se utopio pecajući, a već sjutra hladna vode Cijevne odnijela je tijelo osamnaestogodišnje D. J. koja se kupala u Dinoši.

Njeno tijelo izvučeno je dan kasnije.

Cijevna je i 11. maja uzela život mladom E. M. Njegovo tijelo ronioci su pronašli tek 1. juna.

Sve troje stradali su slučajno.

Koliko su crnogorske rijeke opasne, na šta sve kupači moraju obratiti pažnju, za “Vijesti” govori Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela.

Koliko su crnogorske rijeke opasne, koliko građani, naročito oni sa slabijim plivačkim iskustvom, moraju biti oprezni pri odabiru rijeke kao mjesta gdje će se rashladiti?

Prirodne ljepote Crne Gore, naročito rijeke, jezera i more, su veoma privlačne velikom broju turista i građana Crne Gore, ali svi moramo imati na umu da prirodu treba poštovati jer u njoj vrebaju mnoge opasnosti. Treba imati na umu da se za većinu naših rijeka može reći da su planinske. U periodu maja i juna one su brze, nabujale i hladne dok njihova temperatura vode ne prelazi 15 stepeni Celzijusa. S obzirom da protiču kroz gradove i naseljena mjesta u navedenom periodu kada temperature vazduha dostižu i do 40 stepeni Celzijusa, naše rijeke su izazov za rekreativce i omladinu koja nakon školskog raspusta hrli da se rashladi u njima. Nažalost, ponekad nakon izlaganja visokim temperaturama vazduha nagli ulazak ljudi u hladne rijeke, može da uzrokuje nesreće sa smrtnim posljedicama, posebno u periodu kada se još otapa snijeg sa planina iz kojih izviru, čineći ih dodatno hladnim i dovoljno snažnim da prestavljaju veliku opasnost za kupače.

U proteklih nekoliko dana na rijekama su bile dvije nesreće. Što nam to govori? Da li je svijest o opasnostima koje vrebaju na niskom nivou i da li je, kako bi se preduprijedile nesreće/utopljenja, nužno edukovati građane o opasnostima? Ako jeste, na koji način je to moguće uraditi?

Često i na istim rječnim kupalištima rijeka Cijevne i Morače se dešavaju nesreće u periodu maja i juna i naši ronioci u ovim nabujalim rijekama nažalost izvode akcije traganja za utopljenim licima. Smatram da bi na nivou gradskih službi Podgorice i Tuzi, trebalo napraviti jednu analizu nesreća koje su se dešavale zadnjih godina i nakon toga preduzeti mjere u cilju suzbijanja ovih pojava koje su imale smrtni ishod utapanja veoma mladih lica. Radi se o nedostatku edukacije u školama i na fakultetima kada je u pitanju rekreacija na brzim vodama, i neuređenosti kupališta duž rječnih obala koje omladina najviše koristi, postavljanje tabli sa upozorenjem, i na kraju mislim da bi svake godine u ovom periodu trebalo što više medijski tretirati ovaj problem u cilju upozorenja na opasnosti koje vrebaju rekreativce duž naših rijeka.

Koje sve opasnosti vrebaju na crnogorskim rijekama?

Skok u hladnu vodu, koja u našim rijekama ovih dana ne prelazi temperaturu od 15 stepeni Celzijusa, može da izazove niz zdravstvenih problema koji se manifestuju grčevima u mišićima noga, može doći do kolapsa, ali i do smrti. Pothlađivanjem mišića gubi se moć kretanja pa i najbolji plivači mogu izgubiti sposobnost plivanja. Ako se duže vremena izlažete na suncu krvni sudovi se šire, krvni pritisak pada i u tijelu nastaju promjene prilikom naglog ulaska u hladnu vodu. Kada naglo promijenite temperaturu usljed naglog skoka u hladnu vodu, dolazi do cirkulatornog šoka koji je veoma opasan i kao posljedica skupljanja krvnih sudova može izazvati srčani udar, gubitak svijesti ili dezorjentisanost. Pored ovog problema brze vode nas mogu uplesti u potopljeno granje, uvući u sifone, virove i kanale, a ljudi ponekad budu usisani u podzemne spilje i pod slapove. Velika opasnost su i predmeti koje voda nosi sa sobom, kao što je otpad, stari frižideri, veš mašine, olupine automobila koje ponekad ostaju zaglavljeni na mjestima gdje su se djeca prethodne godine bezbrižno kupala i skakala u vodu, a već u ovakvoj situaciji to predstavlja veliku opasnost za njih.

Da li je nužno i na riječnim kupalištima uvesti obavezne spasioce?

Smatram da bi bilo neophodno osposobiti spasioce na brzim vodama i jasno urediti pravila na kupalištima duž naših rijeka, međutim siguran sam da bi razni oblici edukacije kroz medijske i druge kampanje tokom aprila, maja i juna svake godine doprinijeli da se broj smrtnih slučajeva smanji na našim rijekama i jezerima.

Izbjegavati nagli ulazak u vodu

Iskusni ronilac i spasilac RRC Bijela Danilo Mijajlović nabrojao je i koje su to važne mjere opreza, koje je nužno preduzeti za bezbijedno kupanje u rijekama - izbjegavati brzake, nagli ulazak u hladnu vodu...

“Treba izbjegavati nagli ulazak u hladnu vodu tokom toplih dana jer to može izazvati šok koji može uzrokovati gubitak svijesti, srčani udar ili gubitak orijentacije.

Kupači trebaju izbjegavati brzake, jer u njima postoje sa površine nevidljivi virovi koji su uslovljeni konfiguracijom podvodnih stijena. Treba izbjegavati predugo izlaganje hladnoj vodi jer odvođenje tjelesne topline djeluje na centralni nervni sistem smanjenjem mogućnosti rasuđivanja, slabljenju koordinacije pokreta što plivača dovodi u opasnost. Za kupanje treba izabrati mjesta na kojima se u vodu može ući bez skakanja, te gdje ima dovoljno dubine da nas voda ne nabaci na prepreke”, objašnjava Mijajlović.

Objašnjava i što treba činiti ako vas riječna voda krene nositi:

“Treba se okrenuti na leđa, horizontalno, jer su dubinske struje jače od površinskih, noge treba okrenuti prema naprijed kako bi amortizovali eventualne udarce u prepreke”...

( Jelena Jovanović )