Novi propis obuzdaće želje investitora: Bez dozvole, ako ugrožava zdravlje i životnu sredinu
"Treba uvesti kaznene mjere za licencirane firme koje stalno rade nekvalitetne i nepotpune elaborate", kazao je direktor NVO "Ozon", Aleksandar Perović
Investitori će morati da finansiraju izradu elaborata o procjeni uticaja njihovih projekata na životnu sredinu i, ukoliko se pokaže da ona drastično utiče na kvalitet okruženja, neće moći da dobiju dozvolu za gradnju.
"Procjenom uticaja na životnu sredinu utvrđuju se, opisuju i vrednuju, u svakom pojedinačnom slučaju, projekti koji se planiraju i izvode, a koji mogu značajno da utiču na životnu sredinu ili zdravlje ljudi. Procjena se radi za projekte iz oblasti industrije, rudarstva, energetike, saobraćaja, turizma, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i komunalnih djelatnosti, kao i za sve projekte koji se planiraju u zaštićenom prirodnom dobru i u zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra", pojasnila je na javnoj raspravi o novom Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu Brankica Cmiljanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Ona je navela da se procjenom uticaja na životnu sredinu utvrđuju mogući direktni i indirektni uticaji planiranog projekta na stanovništvo i zdravlje ljudi, biodiverzitet sa posebnim osvrtom na zaštićene vrste i staništa, zemljište, vode, vazduh, klimu i pejzaž, materijalna dobra i kulturnu baštinu, kao i na uzajamne odnose navedenih elemenata.
Aleksandar Duborija iz Instituta za tehnička istraživanja iznio je primjedbu na odredbu da se mora uraditi "nulto", zatečeno ili postojeće stanje, jer biznismeni nemaju kapacitete i ne znaju koji segment životne sredine treba da ispitaju.
"Ako je to, na primjer, vazduh moraće da angažuje CETI da ispita kvalitet vazduha, a to se ne prati jedan dan već u dužem periodu, što znači da bi to moglo da se prolongira unedogled", smatra Duborija.
Njemu je sporna i odredba koja predviđa da Komisija za ocjenu elaborata o procjeni uticaja može zahtijevati od nosioca projekta dopunu članova multidisciplinarnog tima za pojedine segmente životne sredine koji su od značaja za projekat i dokaze o ispunjenosti uslova.
Emir Redžepagić iz Agencije za zaštitu životne sredine odgovorio je da se to radi da bi se izbjegli slučajevi, poput onog sa Porto Skadar Lakeom, koji je uradio elaborat, a da u timu nije bilo biologa.
"Takođe, bio je i slučaj i za gradnju dalekovoda, gdje u timu za izradu elaborata uopšte nije bilo elektro ineženjera", kazao je Redžepagić
Direktor NVO "Ozon" Aleksandar Perović založio se da obrađivač treba da snosi odgovornost ako pošalje na javnu raspravu nekvalitetan elaborat.
"Treba uvesti kaznene mjere za licencirane firme koje stalno rade nekvalitetne i nepotpune elaborate", kazao je Perović.
Za kršenje Zakona, kako se navodi u Nacrtu, predviđene su novčane kazne od 500 do 40.000eura, a može se izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja djelatnosti, u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Važeći Zakon stupio je na snagu 2008. godine, a izmjene se donose zbog usaglašavanja sa novom Direktivom EU koja polazi od preventivne zaštite životne sredine. Ona podrazumijeva da se dozvola za izvođenje projekta ili aktivnosti ne može izdati prije nego što se procijeni štetni uticaj, utvrde mjere zaštite, odnosno ublažavanje negativnog uticaja projekta na životnu sredinu.
( Dejan Peruničić )