Važno je da znaš: Šta je burnout i kako ga spriječiti?

Novi dan - nova greška na poslu. Gledaš punu kuhinju suđa za pranje, gleda ona tebe. A tebi nije ni do čega. Pitaš se zašto ti ništa ne ide od ruke, čak ni to da dijete naučiš tablici množenja koju znaš u pola dana i pola noći. Najradije bi se sakrio u mišju rupu, daleko od svega i svih jer osjećaš da si na izmaku fizičke i mentalne snage.

Razumijemo te i nije da se ovo nekada nije desilo svakome od nas.

Ukoliko primijetite ove ili neke druge promjene u vašem ponašanju, one mogu biti posledica različitih faktora, među kojima se može naći i burnout. Vjerujemo da su mnogi od vas već čuli za ovaj sindrom, a mi vam u nastavku otkrivamo kako nastaje, njegove pokazatelje i kako ga spriječiti!

Burnout - najzastupljeniji sindrom modernog doba

Burnout sindrom ili sindrom “izgaranja” prvi je definisao psiholog Herbert Frojdenberg i to kao gubitak motivacije ili podsticaja, posebno kada posvećenost ne daje željene rezultate. Ovaj sindrom se najčešće vezuje za posao, međutim često nastaje i u drugim sferama života, kao što su: roditeljstvo, škola, fakultet, briga za bolesne i starije osobe…

Činjenica je da svi imamo stresne dane na poslu i da se ponekad osjećamo premoreno i iscrpljeno usled obavljanja radnih zadataka. Ipak, ukoliko ovaj osjećaj postane hroničan ili neizbježan, bez obzira na to što radite, postoji mogućnost da doživljavate upravo burnout. Ovaj sindrom može dovesti do toga da se osjećate da ste pod stalnim stresom, iscrpljeni i nesposobni da se nosite sa poslovnim i životnim zahtjevima.

Usled pandemije korona virusa koja je pogodila cijeli svijet, hiljade radnika je bilo prinuđeno da pređe na rad od kuće. Iako možda nije prva asocijacija, kada pomislite da možete da radite iz udobnosti svog doma, mnogi su doživjeli značajan stres na mnogo načina: zaposleni su morali da smisle kako da rade na daljinu, zatim da usklade poslovne aktivnosti sa cjelodnevnom brigom o djeci i porodici, kao i da se nose sa opštim kriznim situacijama, poput onih da li će njihov posao preživjeti i u takvim uslovima i ono najvažnije - da li će njihovi voljeni biti zdravi tokom čitave pandemije.

Svi pomenuti stresovi mogu u velikoj mjeri doprinijeti razvoju takozvanog burnout sindroma. S obzirom na to da je korona virus podstakao poslovanje u virtuelnom svijetu, mnogi koji obično nisu radili od kuće su bili prinuđeni na prilagođavanje datim uslovima. Vjerovatno ste, kao i oni, došli u situaciju u kojoj nema jasno postavljenih granica između privatnih i poslovnih obaveza, zbog kojih se možete osjećati izolovano ili kao da uvijek treba da budete dostupni. To se dešava zato što su radni prostori zamijenjeni dnevnim sobama, što otežava pravljenje pauza i odvajanje od vašeg radnog mjesta. Uzimajući sve to u obzir, teško je ostati fokusiran i uživati u istinskoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života.

Kako nastaje i koji su pokazatelji?

Sindrom burnout-a ne nastaje odjednom, već iz nekoliko faza. Najbolje to možemo prepoznati na sledećem primjeru: Kao zaposleni ste u početku veoma posvećeni poslu, motivisani, ispunjavate sve radne zadatke na vrijeme, pri čemu isti rezultiraju uspjehom, volite svoje radno mjesto i imate zavidan odnos sa kolegama. Do početka razvijanja burnout-a može dovesti situacija kada željeni rezultat izostane, odnosno kada dođe do neuspjeha u određenom poslovnom poduhvatu ili kada vaš rad i trud na poslu nisu prepoznati dovoljno.

Upravo tada se aktivira nezadovoljstvo i razočaranje, što u krajnjem dovodi do opšte stagnacije. U drugoj fazi se često javljaju umor i iscrpljenost, ništa vam ne predstavlja zadovoljstvo. Krajnja faza je praćena gubitkom interesovanja, postajete više nego inače emocionalno ranjivi, nepovjerljivi ste prema svima, nerijetko i cinični, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe.

Ukoliko prepoznajete sebe u nekoj od faza, ali niste sigurni da li se zaista radi o burnout-u, vaćno je da znate da su ovo neki od realnih pokazatelja:

• Gubitak motivacije, nezadovoljstvo sobom i drugima i postignutim rezultatima;
• Posao obavljate manje uspješno, sporije, sa više grešaka;
• Konflikti oko beznačajnih sitnica, prenošenje stresa na odnose u porodici;
• Oštro ocjenujete tuđe postupke, cinični ste, fokusirate se na propuste i u svemu vidite negativnost;
• Zanemarujete porodicu;
• Zanemarujete sebe i svoje zdravlje.

Ukoliko ipak dođe do burnout-a, ne brinite, to nije ništa što ne možete da sanirate. Važno je da znate da je to jedan proces i da je za isti potrebno vrijeme. Za početak može biti korisno da razvijete jasne strategije koje će vam pomoći da upravljate stresom. Tu mislimo na strategije samopomoći, poput zdrave ishrane, puno vježbanja i bavljenja zdravim navikama, jer upravo one mogu pomoći u smanjenju efekata visokog stresa koji donosi posao.

Takođe, odmor vam može ponuditi privremeno olakšanje, ali nedelja dana udaljenosti od kancelarije neće vam biti dovoljna da pobijedite burnout. Ono što će biti vaš ključ za izlazak iz okova burnout-a jesu redovne pauze na poslu, i njihovo svakodnevno ponavljanje.

Kako spriječiti nastanak burnout-a?

Iako je u modernom dobu pojava burnout-a sve češća, važno je da znamo da ovo nije nešto što ne možemo spriječiti. Najbolji način za sprečavanje burnout-a je primjena zdravog i uravnoteženog načina života. Iako ne možete uvijek spriječiti da se stres dogodi, možete odabrati kako ćete se pripremiti za njega i kako ćete na njega reagovati.

Fizička aktivnost je jedan od načina koji može biti od pomoći. Pored toga što nam pomaže da ostanemo zdravi, redovno vježbanje nam omogućava da “izbacimo” frustracije i daje nam emocionalni podsticaj. Ako ne volite vježbanje u teretani, možete se opredjeliti za redovnu šetnju, jogu ili možda neki ples - bilo koji vid fizičke aktivnosti koji vam prija.

Takođe, veoma je važna zdrava i raznovrsna ishrana. Kada smo izloženi stresnim situacijama, često ne vodimo računa o tome šta i koliko jedemo. Sa druge strane, dobro izbalansirana ishrana predstavlja važan izvor otpornosti na stres jer nam upravo to daje energiju i utiče na naše raspoloženje, a pored zdrave ishrane važan je i redovan san. Redovni ciklusi spavanja pomažu nam da ostanemo „pod kontrolom“, a osim toga dovoljno sna je presudno za racionalno razmišljanje i emocionalnu stabilnost.

Mnogi od nas imaju tendenciju da se izoluju i izbegavaju druženje kada smo pod stresom, a upravo to izaziva negativan efekat. Umjesto toga, preporučljivo je da provodimo vrijeme sa prijateljima i članovima porodice, kao i da pričamo otvoreno o situaciji sa kojom se suočavamo. Njihova podrška nam može značajno pomoći da se lakše i brže izborimo sa burnout-om.

Nadamo se da ste prikupili korisne savjete i da ste spremni da se vješto suprostavite neprijatelju modernog doba (ukoliko vas posjeti)! Provjereni recept kako to spriječiti imate: vrijeme za odmor, zdrave navike u ishrani, fizička aktivnost, redovan san, odmaranje od telefona i računara. I ne zaboravite - ključ je u balansu! :)

Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn koja godinama ulaže napore da Internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine, kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, na kojem se možeš informisati o svim besplatnim prilikama namijenjene mladima koje kompanija stvara u Crnoj Gori.

( Promo sadržaj )