Nova konfrontacija Rusije i NATO

Najprije upotreba ruskih granata i bombi protiv broda britanske ratne mornarice, a sad i veliki vojni manevri pod imenom „Morski povjetarac“ (Sea Breeze) pod američkom i ukrajinskim vođstvom u okviru kojih učestvuje više od polovine članica NATO. Region Crnog mora, koji je u percepciji dobrog dijela javnosti dugo bio sporedno, manje važno geopolitičko poprište, trenutno dominira na naslovnim stranama medija širom svijeta. To je trenutno najopasniji region u novoj konfrontaciji između Rusije i Zapada - konfrontaciji u okviru koje se više ne može isključiti ni direktan vojni sukobe dviju strana.

Upravo to je pokazao i incident oko britanskog razarača „HMS Defender“ tokom protekle nedjelje. Ratni brod se nalazio na putu od ukrajinskog lučkog grada Odese prema Gruziji i pritom je, sasvim u skladu s međunarodnim pravom, uplovio u teritorijalne vode ispred poluostrva Krima. Ruska vojska pokušala je da prisili britanski razarač da promijeni kurs i pritom su korišćene granate i bombe koje su eksplodirale u blizini britanskog broda. Od aneksije Krima 2014. Rusije tvrdi da je to poluostrvo ruska teritorija - Moskva ne prisvaja samo područje Krima, već i pripadajuće ukrajinske teritorijalne vode - a to je u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Bilo je to prvi put nakon kraja Hladnog rata da je Rusija protiv NATO svjesno koristila oružanu silu i da je pritom testirala odlučnost Sjevernoatlantskog saveza u odbrani međunarodnog prava, barem na moru. U incidentu niko nije stradao, ni osoblje ratnog broda, a ni samo plovilo. Ali u Moskvi su predstavnici vlade, među njima i zamjenik šefa diplomatije Sergej Rjabkov, najavili da će Rusije i ubuduće, ako ne pomognu upozorenja, direktno vojno napasti uljeze u teritorijalnim vodama koje Moskva smatra svojim.

„Tampon-zona“ protiv Zapada

Tokom vojnih manevara „Morski povjetarac“ takav scenario mogao bi da postane stvarnost. Na vojnoj vježbi koju predvode SAD i Ukrajina, ove godine učestvuje 17 od 30 članica NATO, sve zemlje s crnomorskom obalom (osim Rusije) i ukupno 32 države. U manevrima učestvuje oko 5.000 vojnika, 32 ratna broda, 40 vojnih aviona i 18 specijalnih jedinica, među kojima su i vojni ronioci. Manevri se održavaju svake godine od 1997, a ovogodišnja vježba je najveća do sada. Još je nejasno da li će se vježbati i u teritorijalnim vodama ispred Krima koje prisvaja Rusija, odnosno u njihovoj blizini.

Ono što djeluje kao vojno-političko odmjeravanje snaga, u stvarnosti je mnogo ozbiljniji i dublji konflikt - i on ne tinja samo od aneksije Krima. Rusija tradicionalno iskazuje političku i vojno dominantnu ulogu u regionu Crnog mora - Moskvi je potreban pristup Sredozemnom moru i konfliktnim žarištima na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike - ali je Moskvi to potrebno i kao svojevrsna „tampon-zona“ protiv Zapada. Najveće žrtve takve politike su Ukrajina i Gruzija, dvije zemlje koje su hiljadama žrtava morale da „plate“ ratove koje je inicirala ili vodila Rusija, odnosno aneksije djelova njihove državne teritorije. Za sada se uopšte ne nazire mogućnost da će one srednjoročno uspjeti da vrate odvojene, odnosno anektirane djelove.

Državna piraterija

Rusija u odnosu prema njima poseže i za sredstvima državne piraterije, odnosno otmicama. Tako su na primjer u novembru 2018. godine 24 ukrajinska mornara bila zarobljena, a njihov brod zaplijenjen u Kerčkom moreuzu. Brod je zaustavila ruska vojska, i to uz pomoć oružane sile.

Ruska politika agresije u crnomorskoj regiji pogađa i druge zemlje koje izlaze na to more - osim Turske. To su zemlje koje više strateških interesa povezuje s Rusijom, nego što ih dijeli: Bugarska ili Rumunija, ali i Republika Moldavija. Moldavija doduše nema direktan izlaz na Crno more, ali upravlja jednom malom lukom na Dunavu u blizini Crnog mora. To je zemlja koja je od 1991. praktično podijeljena na dva dijela, zbog separatističkog konflikta koji „podgrijeva“ upravo Rusija.

Crno more kao „rusko more“

Bivši predsjednik Rumunije Trajan Basesku je još 2005. upozoravao Zapad na ruske planove o aneksijama, odnosno na ratne scenarije u regionu Crnog mora: „Crno more se (od strane Rusije) već vjekovima tretira kao rusko more, zar to do sada niste uočili“, rekao je Basesku tokom jednog govora u SAD. Njegova izjava tada je podigla mnogo prašine i prouzrokovala brojne kritike. Ali vjerovatno ni sam Basesku nije tada mogao da vjeruje da će se te prognoze ostvariti, i to da će on sam u roku od samo jedne decenije na višestruko tragičan način da bude u pravu.

U Rumuniji je politički uticaj Rusije relativno skroman, na području Crnog mora u posljednje vrijeme nije bilo relevantnih direktnih sukoba s Rusijom. Ali u toj zemlji postoji osjećaj ugroženosti zbog istorijskih razloga, odnosno zbog ruske i sovjetske politike aneksija u regionu. Taj osjećaj dodatno pojačava činjenica da su ruske trupe stacionirane u Transnjistriji, u separatističkom dijelu Moldavije.

Bundeswehr-Eurofighter na Crnom moru

Da taj osjećaj ugroženosti i dalje raste, pokazala je i nedavna inicijativa aktuelnog rumunskog predsjednika Klausa Johanisa, zajedno s njegovim poljskim kolegom Andžejem Dudom. Tokom sastanka devet istočnoevropskih članica NATO u Bukureštu, na takozvanom „samitu B9“, dva državna poglavara pozvala su NATO da intenzivira prisustvo u regionu. Johanis je upozorio na „rast broja destabilizujućih akcija Rusije“ u regionu Crnog mora.

Nešto manje jednoznačno je stanje u Bugarskoj, zemlji koja je u doba socijalizma bila na glasu kao „16. sovjetska republika“. Za razliku od Rumunije, Rusija je ekonomski snažno prisutna u Bugarskoj, posebno u bankarskom sektoru, ali i u energetici i poslovima s nekretninama. Djelovi političke elite njeguju tijesne veze s Rusijom. Međutim, bugarsko-ruski odnos je u posljednje vrijeme opterećen zbog ruskih špijunskih skandala i nekoliko napada za koje se sumnja da su iz izveli pripadnici ruske tajne službe GRU.

Za to vrijeme i Njemačka je počela vojno da angažuje u regionu Crnog mora. Bundesver doduše ne učestvuje u vojnoj vježbi „Morski povjetarac“, ali je njemačko vojno vazduhoplovstvo (Luftvafe), nakon incidenta s britanskim razaračem, prošle nedjelje iz njemačkog Vitmunda prebacilo dva aviona Jurofajter na jedan vojni aerodrom u blizini rumunskog crnomorskog grada Konstanca. Zajedno s britanskom avijacijom, kako je potvrdio portparol Luftvafea, Jurofajteri bi tamo trebalo da djeluju u okviru takozvanih „zaštitnih letova“ iznad Crnog mora.

(Deutsche Welle)

( Keno Fersek )