Vukčevićeva: Bez političke volje za kažnjavanje ratnih zločina
Zadatak SDT-a je da privede pravdi crnogorske državljane izvršioce ratnih zločina u susjednim državama, kaže specijalna tužiteljka
Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević kazala je juče da u Crnoj Gori još nema dovoljno političke volje za procesuiranje svih slučajeva ratnih zločina.
"Osim rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje je nadležno za gonjenje izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina, treba da postoji i podrška svih drugih nadležnih organa. Takođe, treba da postoji i još jača politička i javna volja kad je u pitanju ova oblast“, saopštila je Vukčevićeva na konferenciji Akcije za ljudska prava (HRA), o šest godina primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori.
Ona nije precizirala da li ta volja nedostaje sadašnjoj, ili je nije bilo ni u prethodnoj vlasti.
Tužilaštvo, prema njenim riječima, ima mnogo manje predmeta ratnih zločina nego tužilaštva država regiona, zato što se na teritoriji Crne Gore devedesetih nijesu odvijali oružani sukobi.
"Kad je u pitanju procesuiranje izvršilaca ratnih zločina, crnogorsko pravosuđe procesuiralo je sedam slučajeva. U svim slučajevima došlo je do podizanja optužnica i u njima imamo sudske epiloge. U predmetima ’Deportacije’, ’Bukovica’ i ’Kaluđerski laz’ došlo je do oslobađajućih presuda“, podsjetila je Vukčevićeva.
Ona je istakla da je SDT postupalo u skladu sa strategijom (koja je usvojena u maju 2015. godine) i da je intenziviralo rad na slučajevima ratnih zločina.
"Državno tužilaštvo do sada je procesuiralo izvršioce ratnih zločina koji su se desili na teritoriji Crne Gore. Zadatak SDT-a sad je da dovedemo pred lice pravde crnogorske državljane izvršioce ratnih zločina na teritorijama drugih država, konkretno Bosne i Hercegovine (BiH). Prikupljamo dokaze i u odnosu na jedan ratni zločin koji se desio na teritoriji Hrvatske“, kazala je Vukčevićeva.
Ona kaže da je Tužilaštvo u više navrata tražilo informacije od državnih organa Hrvatske o ratnim zločinima na dubrovačkom ratištu, ali da im je odgovoreno da „nema događaja u kojima su učestvovali crnogorski državljani“.
"Trenutno u fazi izviđaja imamo predmet za ratni zločin zbog ubistva jednog civila na teritoriji Zvekovice (selo u blizini dubrovačkog aerodroma). Još uvijek nijesmo došli do podatka o tome ko je izvršilac tog djela. Nemamo podatak da ga je izvršio crnogorski državljanin, ali znate da su tada u sastavu Jugoslovenske narodne armije (JNA) bili i pripadnici sa teritorije Crne Gore“, naglašava Vukčevićeva.
Specijalna tužiteljka kaže da postoji lista predmeta koji se zbog ratnih zločina u BiH vode pred organima te države, a u kojima postoji sumnja da su učestvovali i crnogorski državljani.
"Kažu mi kolege da ima predmeta u kojima imaju identifikovanog mogućeg izvršioca, ali da nemaju dovoljno kredibilnu količinu dokaza da bi mogli da ustupe predmet. Optužnica je potvrđena protiv Ranka Radulovića. Imali smo intenzivnu saradnju s Tužilaštvom BiH da bi procesuirali to lice u našoj istrazi, ali oštećena lica nijesu prihvatila da daju iskaze, tako da su nam tu vezane ruke“, pojašnjava ona.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je u proteklih šest godina, od usvajanja strategije, u Crnoj Gori procesuiran samo jedan slučaj ratnih zločina. Ona je rekla da je taj predmet ustupljen od druge države, tako da se, prema njenim riječima, ne može govoriti o samoinicijativnom postupanju Državnog tužilaštva.
"Dakle, otvorena je samo jedna istraga, protiv samo jedne osobe, koja je zatim osuđena, u jednom jedinom predmetu koji je ustupila druga država“, navela je Gorjanc Prelević.
Ona je dodala da je Državno tužilaštvo, osim toga, saslušalo četvoricu osumnjičenih za ratne zločine, na osnovu zamolnica drugih država.
"Strategija je iznevjerila očekivanja. Ovi rezultati Tužilaštva kao da nam kazuju da ratnih zločina nije bilo ni na teritoriji Crne Gore, niti da su ih počinili njeni državljani. Opštepoznate su činjenice da su i na teritoriji Crne Gore i zaslugom službenika Crne Gore stradali ljudi u ratovima devedesetih godina. Svi znamo i šta se dešavalo na dubrovačkom ratištu... Takođe, znalo se za vikend ratovanje, za ljude iz Nikšića i okoline, koji su kao dobrovoljci išli na područje istočne Bosne, i tamo učestvovali u seksualnom nasilju - i to masovno - i u drugim stvarima...“, istakla je direktorica HRA.
Gorjanc Prelević kaže da je posebna tema strategije bila obaveza Tužilaštva da otvori neuspješno procesuirane predmete, a posebno predmete kao što su „Bukovica“, „Deportacija“ i „Kaluđerski laz“, u kojima sudovi, prema njenim riječima, nijesu smogli snage ni da utvrde da je izvršen ratni zločin.
"Svi su optuženi bili oslobođeni, a te je predmete Evropska komisija (EK) registrovala kao pogrešnu primjenu prava“, podsjeća ona.
Advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za ljudska prava, Velija Murić, kazao je da ga zabrinjava konstatacija tužiteljke Vukčević, da nema političke volje za procesuiranje zločina.
"Ta konstatacija za preživjele znači užas i beznađe“, ističe on.
Murić kaže da je 2015. godine od bivšeg VDT-a Ivice Stankovića dobio „optimističke nade“ da će se nešto desiti u slučaju „Kaluđerski laz“.
"Prijava je inovirana, nije odbačena, ali po njoj do danas nije odlučeno ništa. Oštećeni čekaju, biološki će nestati i neće biti ništa od toga...“, upozorava on.
Rukovodilac regionalnog programa podrške suđenjima za ratne zločine u okviru Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ivan Jovanović, naglasio je da je trka s vremenom jedan od najvećih izazova kad se govori o procesuiranju ratnih zločina.
"Kako vrijeme prolazi, žrtava, očevidaca i svjedoka je sve manje. Iskazi onih koji su dostupni za svjedočenje često ne mogu da budu pouzdani, s obzirom na protok vremena. Zbog toga se moraju odrediti prioriteti. A prioritet treba da budu oni na najvišim nivoima, a onda treba ići naniže po piramidi“, poručuje on.
Savjetnica za politička pitanja u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Akvil Normantijen, kazala je da je svaki pokušaj poricanja i revizije ratnih zločina u suprotnosti s evropskim pravom. „Drago mi je što je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici u crnogorskom parlamentu, koja prepoznaje i osuđuje genocid, ali i zabranjuje njegovo negiranje“, istakla je ona.
Vučinić: Za “Deportaciju” i “Bukovicu” može se ponovo suditi zbog pogrešne primjene prava
Bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić, kazao je da postoji mogućnost da se ponovo sudi u slučajevima „Deportacije“ i „Bukovica“.
"Postoji osnov sumnje da je u oba slučaja namjerno pogrešno kvalifikovano djelo i primjena prava. Naročito pogrešna primjena prava u slučaju ’Deportacija’. U slučaju ’Bukovica’ se mogao dokazati i zločin protiv čovječnosti. Namjerna pogrešna kvalifikacija predstavlja novu činjenicu“, podvlači on.
Vučinić smatra da su i ratni zločini i zločini protiv čovječnosti „dio organizovane državne politike“.
"Tako pokazuje praksa svih ratova i sukoba u svijetu, iako se ti zločini nekad dešavaju sporadično i bez znanja viših komandnih instanci“, dodaje on.
( Nikola Dragaš )