Sa lustracijom bi trebalo biti pažljiv

Skupštinski Ustavni odbor saslušao je juče preostala dva kandidata za sudije Ustavnog suda, dok je treći, Nikola Medojević, povukao kandidaturu.

Odbor je saslušao aktuelnog savjetnika u Ustavnom sudu Ivana Radojičića i Enesu Rastoder, članicu Vladine Komisije za žalbe.

Radojičić je, odgovarajući na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) rekao da smatra da je prekršen Ustav kada je Filip Vujanović izabran za predsjednika države na treći mandat, kao i Vesna Medenica za predsjednicu Ustavnog suda takođe na treći mandat.

“Mislim da je prekršen Ustav u ovim slučajevima”, kazao je Radojičić.

On je rekao da tada nije bio savjetnik u Ustavnom sudu, a da je bio, “polazeći od svoje uloge savjetnika u postupku izrade akata” ne bi imao problem da da mišljenje na tu temu.

Predsjednik Crne Gore, kao i predsjednik US, prema Ustavu bira se na pet godina, i ista osoba može biti na tim funkcijama najviše dva puta.

Filip Vujanović je bio predsjednik Crne Gore od 2003. do 2018. godine u tri mandata.

Na njegovu kandidaturu za treći mandat 2013. godine, žalila se Socijaldemokratska partija. Ustavni sud je odbio žalbu većinom glasova uz obrazloženje da je „data prednost državno ustavnom diskontinuitetu u odnosu na pravno - funkcionalni kontinuitet“, odnosno da je jedan mandat Vujanović imao.

Povodom kritika i tvrdnji da je trećim izborom Medenice na istu funkciju prekršen Ustav Crne Gore, iz Sudskog savjeta je ranije objašnjeno da se ta odredba o najviše dva mandata ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da je ona propisana Amandmanom na Ustav iz 2013. godine, te da se time, kako procjenjuju prvi mandat Vesne Medenice iz 2007. godine na čelu Vrhovnog suda ne računa. Medenica je krajem prošle godine podnijela ostavku.

Branka Bošnjak (PzP) pitala je Radojičića da li je za to da se donese Zakon o lustraciji i da li je potreban Crnoj Gori, kao da li je greška što je Ustavni sud rijetko koristio zakonsku mogućnost da sam pokrene određene postupke.

Radojičić je odgovorio da je lustracija političko pitanje i na volji je političkih subjekata, odnosno zakonodavca da li će donijeti zakon na osnovu kojeg će se utvrđivati da li je u nekom periodu došlo do kršenja ljudskih prava od strane organa vlasti.

“Lično nemam ništa protiv toga mehanizma tranzicione pravde i to je dobra prilika za one koji su neopravdano optuživani da su kršili zakon da dokažu da to nije tako. Postupak lustracije morao bi se odvijati po strogim moralnim, političkim kriterijumima. U tom postupku ne bi smjelo biti diskriminacije i selektivnosti po političkoj osnovi i ne bi smjelo doći do povrede načela podjele vlasti”, naveo je Radojičić.

Na pitanje Andrije Popovića (LP) ima li korupcije u pravosuđu, odgovorio je da ima.

“Smatram da ima korupcije, a u kojoj mjeri ne mogu dati stručnu analizu”, rekao je Radojičić.

Enesa Rastoder je rekla da svi treba da rade svoj posao: “A ako ne rade, postoje mehanizmi koji će omogućiti da se sankcionišu”, navela je.

Ustavni odbor je ranije saslušao kandidate Ranka Vukića, Tatjanu Ljujić, Jadranku Novaković, Zdenku Perović, Mirjanu Popović i Sulejmana Gučija i na drugoj sjednici će odlučiti koga će predložiti plenumu za izbor za dva mjesta u US.

( Biljana Matijašević )