Onemogućeno ostvarivanje prava
Pritužbom je podnosilac stavio na teret Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta diskriminaciju po osnovu statusa osuđivanosti.
Odbijanjem zahtjeva za osnivanje bokserskog kluba, podnosiocu pritužbe onemogućeno je ostvarivanje prava na slobodu udruživanja, odnosno osnivanja i prava na poštovanje privatnog života, utvrdila je zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić.
Ona je dala preporuku Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta da u cjelosti preispita odredbu Zakona o sportu, na način što se učešće u organima sportske organizacije neće uslovljavati pretjeranim i opštim ograničenjima.
Pritužbom je podnosilac stavio na teret Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta diskriminaciju po osnovu statusa osuđivanosti.
Zakonom o sportu propisano je da direktor ili član organa sportske organizacije ne može, između ostalog, biti lice koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju dužem od tri godine, a shodno kojoj je Ministarstvo 23. decembra odbilo kao neosnovan njegov zahtjev za osnivanje bokserskog kluba. Uz pritužbu je dostavio dokumentaciju o njegovoj uspješnoj sportskoj tradiciji, stručnim znanjima i sposobnostima.
Iz Uprave za sport kazali su, između ostalog, da crnogorski Zakon o sportu nije jedini koji propisuje zabranu učešća u stručnim i upravljačkim organima. Nadalje, u izjašnjenju je navedena uporedna praksa koja pokazuje da i u pravnim sistemima država iz regiona (na primjer Zakon o sportu Srbije) postoje slična zakonska rješenja i u njihovom pravnom sistemu.
Zakon o zabrani diskriminacije pored neposredne zabranjuje i posrednu diskriminaciju. Ovaj oblik diskriminacije postoji kada postoje slučajevi, odnosno mjere koje su na prvi pogled neutralne, ali imaju neproporcionalan negativan efekat na pojedinca ili grupu. Ovaj vid diskriminacije je prepoznat i određenim međunarodnim dokumentima poput EU direktiva u čijem je fokusu diskriminacija.
“Ukoliko je osuđivanost prepreka za obavljanje konkretnog posla postavlja se pitanje mogućnosti radnog angažovanja tih lica. Prihodi omogućavaju sredstva za plaćanje raznih dugovanja u odnosu na pojedince i državu, a sa nematerijalnog aspekta, ispunjava životnu potrebu za socijalnim vezama i osjećanjem doprinosa zajednici”, navodi se u mišljenju.
( Miloš Rudović )