Bankama za privredu 40 miliona eura

Prvih 40 miliona eura pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP) koje je Vlada obezbijedila kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) biće uplaćeno komercijalnim bankama 5. jula, a novac je namijenjen za očuvanje likvidnosti i nove investicije.

To je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja.

Ovih 40 miliona eura je prva tranša od 70 miliona koliko je ukupno obezbijeđeno kod ove međunarodne finansijske institucije.

Druga tranša kredita od 30 miliona eura se može dobiti tek kada se plasira prva.

Banke su obavezne da izdvoje iz svojih izvora istu sumu novca koja je obezbijeđena iz CEB-a, što znači da će ukupno u okviru ovog projekta biti privredi na raspolaganju 140 miliona eura.

Bivša Vlada premijera Duška Markovića je rebalansom budžeta za prošlu godinu i u okviru trećeg paketa mjera pomoći obezbijedila 70 miliona eura kod CEB-a.

Ovaj novac je, prema prvobitnim najavama, trebalo da bude dostupan do početka oktobra prošle godine.

Svih 12 banaka koje posluju na tržištu uključeno je u ovaj projekat i novac će dobiti beskamatno, ali iz Ministarstva finansija “Vijestima” nije precizirano koliko će koja od banaka dobiti od ovih 40 miliona.

“Shodno dostavljenim ponudama, novac će biti proporcionalno raspoređen bankama. Njima će se novac prenijeti na period otplate od devet godina u koji je uključen i grejs periodo od dvije godine”, kazali su Ministarstvu finansija.

Svaka banka će imati posebne uslove prema kojima će plasirati novac privredi i kamatna stopa će konačno biti definisana ugovorom koje ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović treba, kako je najavljeno, da potpišu početkom naredne sedmice ugovore sa komercijalnim bankama

“U ovom trenutku možemo reći da će se efektivne kamatne stope okvirno kretati u rasponu od oko 1,5 odsto do 5,5 odsto, u zavisnosti od toga da li je kredit namijenjen za likvidnost ili investiciju, od boniteta klijenta, kao i drugih parametara definisanih poslovnom politikom banke kod koje klijent aplicira za kredit”, kazali su u Ministarstvu finansija.

Milatović je u emisiji Načisto na TV Vijesti kazao da preduzeća iz ove kreditne linije mogu očekivati kamatnu stopu od 2,5 do 3,5 odsto.

“Ministarstva finansija i ekonomskog razvoja su predano radila na uspostavljanju saradnje sa komercijalnim bankama, da bi kroz povoljnije kreditne aranžmane podržali MMSP u cilju stvaranja mogućnosti za njihov oporavak i nova ulaganja. Ovim se sprovode i mjere podrške privredi i građanima za drugi kvartal (april-jun) ove godine”, kazali su u Ministarstvu finansija.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) za “Vijesti” su ocijenili pozitivnim ovi kreditnu podršku u okviru posljednjeg paketa mjera pomoći privredi.

“Svjedoci smo da je korona kriza izazvala ogromne poremećaje u crnogorskoj privredi, uz posljedice koje su se manifestovale i kroz pad prihoda koji je u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine prema našem istraživanju zabilježen u čak 90 odsto preduzeća. Nedostatak finansijskih sredstava i nelikvidnost, kao najočigledniji problemi sa kojima su se crnogorska preduzeća suočavala, doveli su i do većeg broja kreditnih zahtjeva namijenjenih očuvanju održivosti poslovanja. Zato smo u sklopu svoja četiri predloga mjera za podršku privredi koje je prošle godine uputili Vladi, upravo kao neophodne mjere uvjek izdvajali one koje se odnose na finansijsku i kreditnu podršku”, rekli su u ovoj organizaciji.

U Uniji se nadaju da će se uskoro stvoriti uslovi za finansijsku injekciju i kroz garantni fond i model kreditno-garantnih šema za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za preduzetnike i MMSP.

“I taj vid mjera pomoći bi pomogao da se privreda finansijski podrži, a time i olakša njen oporavak i dalji razvoj”, istakli su u UPCG.

Maksimalno do pola miliona

U Lovćen banci su kazali da će iz kredita CEB-a dobiti oko sedam miliona eura i da će banka još toliko obezbijediti svog novca.

Za “Vijesti” nijesu precizirali po kojoj kamatnoj stopi će klijentima pozajmiti novac, već je objašnjeno da će uslovi biti povoljniji od tržišnih i da će zavisiti od boniteta klijenta.

“Cjenovni uslovi ne zavise samo od izvora iz kojih se plasiraju, već postoji niz drugih faktora koji određuju cijenu (postojanost na tržištu, servisiranje svih vrsta obaveza - posebno poreza, visina kapital). Kreditne linije će biti definisane budućim ugovorom sa državom i odnose se na obrtna i investiciona sredstva. Ukupan iznos koji je moguće plasirati prema jednom pravnom licu za investicije ne smije preći 500.000 eura, a za obrtna sredstva 300.000 eura”, kazali su u Lovćen banci.

Privredi će od Hipotekarne banke iz ovog projekata biti plasirano ukupno 8,86 miliona (polovina novca iz CEB-a i isto toliko iz banke).

Maksimalni iznosi kredita po jednom klijentu su isti kao i u Lovćen banci.

“Visina kamatnih stopa zavisi od boniteta klijenata i kreću se od dva do četiri odsto na godišnjem nivou. Pošto su su mikro, mala i srednja preduzeća ključna za razvoj ekonomije, ova kreditna linija će im omogućiti pristup sredstvima koja im mogu pomoći da se što prije oporave i investiraju u unapređenje poslovanja i dostizanja standarda Evropske unije. Kreditnom linijom želimo da našim klijentima omogućimo realizaciju investicija koje zahtijevaju duže rokove”, rekli su u Hipotekarnoj banci

CKB će plasirati 26,38 miliona

CKB banka će ukupno plasirati 26,38 miliona eura od čega je 13,29 miliona iz CEB-a.

“Odobravaćemo kredite koji su usklađeni sa pravilima CEB-a i našom kreditnom politikom. Novac iz ovog programa će biti proslijeđen komercijalnim bankama bez obaveze plaćanja kamate, te na taj način krajnji korisnici mogu dobiti značajno povoljnije uslove finansiranja”, rekli su u ovoj banci, ne precizirajući po kojoj kamati će davati kredite.

U CKB-u u ovom programu vide priliku da pruže dodatnu podršku nadležnim institucijama koje nastoje da ubrzaju proces oporavka privrede.

“Nudimo širok spektar mehanizama za saniranje posljedica koje je prouzrokovala kriza i vjerujemo da ovaj aranžman sa Vladom i CEB-om kvalitetno proširuje našu ponudu za postojeće i nove klijente kojima je potreban adekvatan odgovor u ovom izazovnom periodu za naše društvo”, kazali su u banci.

Erste banka će plasirati 13,2 miliona i još toliko iz CEB-a, saznaju “Vijesti”. U ovoj banci su zvanično rekli da će banka primjenjivati postojeću politiku koja se odnosi na sredstva obezbijeđenja, odnosno kolateral, s obzirom na to da preuzima kompletan rizik vraćanja kredita.

Milatović: IRF nije zaboravljen

Milatović je u emisiji Načisto na TV Vijesti u odgovoru na pitanja o tome zašto je iz ove kreditne linije izuzet Investiciono-razvojni fond (IRF), dok država bankama daje beskamatni novac, kazao da je on uključen u okviru drugog paketa mjera podrške privredi koji obuhvata četiri stavke i da međunarodne institucije ne dozvoljavaju u pregovorima da svaka kreditna linija ide preko državnog fonda ili državne banke.

“Prva stavka je direktna pomoć MMSP koju će realizovati IRF kroz kreditnu podršku od 20 miliona eura. Za to je država garant. Drugi dio je kreditne linija koju je država ugovorila sa CEB-om. Treći stavka je opet preko IRF-a, gdje Evropska-investiciona banka daje 150 miliona eura i koja 30 odsto mora da obuhvati projekte za zelenu tranziciju koja je povoljna i ide preko IRF-a”, rekao je Milatović.

On je dodao da je četvrti dio podrške osnivanje kreditno-garantnog fonda, što je započeto sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj koja je dala novac za tehničku pomoć. Milatović se nada da će na jesen taj fond biti stavljen na noge i da će se tako zaokružiti kreditna podrška privredi.

Ponuda banaka bila 79 miliona

Iz Ministarstva finansija su objasnili da pošto će iz CEB-a biti plasirano 70 miliona od banaka je traženo da dostave koliko mogu plasirati novca iz sopstvenih izvora.

“Banke su dostavile ponude u ukupnom iznosu od 79 miliona eura, te smo u tom smislu svakoj banci proporcionalno dodijelili iznos u odnosu na ponudu, odnosno 88,6 odsto od ponuđenog iznosa. Dakle, ako je neka banka dostavila da iz sopstvenih izvora može plasirati do pet miliona, prihvaćeno je da mogu plasirati 4,43 miliona iz sopstvenih izvora i isto toliko iz CEB-a. Pošto je 40 miliona 57,1 odsto od 70 miliona tako će i bankama biti dodijeljen novac. Preciznije, ako je za određenu banku opredijeljeno ukupno 4,43 miliona to znači da će joj od 40 miliona biti prenijeto 2,53 miliona”, objasnili su u Ministarstvu finansija.

( Marija Mirjačić )