Globalno zagrijavanje od 1,5 ili 2 stepena: razlika je ogromna

Ako temperatura kod nekog čovjeka poraste sa 36,6 na 38,6 stepeni Celzijusa - postoje posljedice. Čak i naizgled mali porast dovodi do toga da se taj čovjek osjeća nelagodno i tijelo više ne može normalno da funkcioniše. Slično je i sa planetom Zemljom.

Od kraja 19. vijeka, kada je sagorijevanje fosilnih goriva počelo da napreduje, naša planeta se zagrijevala prosječno za više od jednog stepena, a ponegdje su temperature porasle i iznad te vrijednosti.

Jedno od njih je Arktik. Prema Arktičkom programu za nadgledanje i procjenu (AMAP), radnoj grupi međuvladinog Arktičkog savjeta, prosječna godišnja temperatura u tom regionu porasla je za tri stepena Celzijusa između 1971. i 2019. godine - a to predstavlja velike probleme za ekosistem regiona.

Mali porast temperature - veliki gubitak vrsta

U studiji objavljenoj ove godine u časopisu „Kriosfera“, britanski istraživači pokazuju gubitak od 28 biliona tona leda između 1994. i 2017. Prema njihovim podacima, izgubljena zapremina bila bi dovoljna da se kompletna Velika Britanija pokrije slojem leda debljine sto metara.

Naučnici sa Univerziteta u Edinburgu, Univerzitetskog koledža u Londonu i Univerziteta u Lidsu koristili su satelitske podatke da bi zaključili da se 90-ih godina godišnje gubilo oko 800 milijardi tona leda. Do 2017. taj broj se čak povećao - na 1,2 biliona tona godišnje.

Polarni medvjedi će izumrijeti do kraja vijeka?

Stiven Amstrup, naučnik iz američke organizacije za zaštitu prirode „Internacionalni polarni medvjedi“, (Polar Bears International) istražuje divlje životinje na Arktiku od 1980-ih i promjene je vidio sopstvenim očima.

„Sjećam se da sam usred ljeta vidio morski led na obali sjeverne Aljaske - nikada nije bio daleko od obale. Sad je led u isto doba godine udaljen stotine milja od mora. Da ste mi na početku moje karijere rekli tako nešto, rekao bih da ste ludi“, kaže Amstrup.

U studiji iz 2020. godine objavljenoj u časopisu „Žurnal prirodne klime“ (Nature Climate Journal), on i njegove kolege predviđaju da bi većina polarnih medvjeda koji se hrane fokama mogla da nestane do kraja vijeka ako temperatura nastavi da raste. „Morske sante na kojima se foke odmaraju su poput stola za večeru polarnih medvjeda“, kaže Amstrup. „Na kopnu teško da postoji nešto tako hranljivo za njih kao foke“.

Međuvladin panel Ujedinjenih nacija za klimatske promene (IPCC), predviđa da će, uz globalno zagrijevanje od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, arktičke životinje i dalje imati led tokom 99 od 100 leta. U scenariju zagrijevanja od dva stepena, suočili bi se sa ljetima bez leda na svakih deset godina.

Polarni medvjedi nikako nisu jedine žrtve globalnog porasta temperature. Za 19 odsto životinjskih vrsta sa Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), vjerovatnoća izumiranja se povećava.

Jedna vrsta je već uništena: sićušni glodar Melomys rubicola koji je živio na malom pjeskovitom ostrvu na vrhu Velikog koralnog grebena na sjeveroistoku Australije. Zvanično je prepoznat kao izumrla vrsta 2019. godine - prvi sisar koji je nestao zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek. Vjeruje se da je porast nivoa mora uništio njegove izvore hrane i stanište.

Ekstremne posljedice ispod i iznad vode

Sa globalnim zagrijevanjem, okeani se takođe zagrijevaju - sa direktnim efektima na koralne grebene koji su rasadnici i ostave za mnoge morske životinje. Toplija voda dovodi do toga da korali izbacuju vitalne morske alge iz svojih tkiva - a zatim gladuju i isušuju se, što dovodi do izbjeljivanja. To će na duži rok uništiti korale.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je australijski Veliki koralni greben na taj način izgubio polovinu korala od 1995. Međuvladin panel za klimatske promjene upozorava da će, ako temperatura poraste iznad 2 stepena Celzijusa, korali biti gotovo u potpunosti iskorijenjeni.

Više temperature promijeniće i život ljudi. Suočićemo se s ekstremnijim vremenskim uslovima: toplotnim talasima, sušama, poplavama i ciklonima. Koliko ekstremno i koliko često, to će zavisiti od toga koliko temperature rastu.

Ako se svijet zagreje za dva stepena Celzijusa do 2100. godine, 37 procenata svjetske populacije moglo bi da bude izloženo jakim toplotnim talasima najmanje svakih pet godina, navodi IPCC. U scenariju od 1,5 stepena, to bi uticalo na upola manje ljudi.

Prema studiji iz 2018. godine Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) službe za nauku i znanje Evropske komisije, dvije trećine stanovništva iskusiće sve veće suše kako se svijet bude zagrijevao.

Više klimatskih izbjeglica

Agencija za izbjeglice UN ocjenjuje da ekstremni vremenski uslovi i porast nivoa mora već čine da se više od 20 miliona ljudi svake godine preseli u druge djelove svojih zemalja. Preseljenje već pravi problem malim ostrvskim državama u Tihom i Indijskom okeanu, kao i na Karibima.

„Zemlje poput Maršalskih ostrva mogu da primijene planove adaptacije do određenog porasta nivoa mora“, kaže Helene Žakot de Kombe, klimatološkinja sa Univerziteta na južnom Pacifiku, autorka IPCC i savetnica vlade Maršalovih ostrva. „Ali ako nastavi da raste, ta ostrva u nekom trenutku više neće biti naseljiva.“

Tihookeanska ostrvska država Fidži takođe se suočava s novom realnošću. Nakon što ju je od 2016. pogodilo dvanaest ciklona i drugi ekstremni vremenski događaji, vlada je započela program preseljenja. Više od 40 primorskih zajednica mora da se preseli u unutrašnjost, a šest je to već učinilo.

S obzirom na dalekosežne posljedice zbog samo malog povećanja temperature, Pariski klimatski sporazum ima za cilj da ograniči globalni porast na 1,5 stepeni Celzijusa u ovom vijeku. Međutim, proračuni modela sugerišu da je, s obzirom na trenutna kretanja, svijet na dobrom putu da dostigne taj nivo zagrijevanja već u narednih 15 godina.

Bez radikalnih mjera danas, porast temperature teško da će biti usporen. Prema „Monitoringu za klimatske akcije“ (The Climate Action Tracker), nezavisnoj grupi organizacija koja analizira vladine klimatske akcije, do kraja ovog vijeka temperature bi porasle na 2 do 2,2 stepena Celzijusa, čak i ako bi se sva trenutna obećanja i planovi širom svijeta ispunili. Pritom, ova grupa procjenjuje da je to optimistična prognoza.

(Deutsche Welle)

( Tatjana Kondratenko )