Norvežani protiv filma o Brejviku

Američki gigant Netfliks planira da snimi film o norveškom masovnom ubici Andersu Brejviku, međutim veliki broj Norvežana je protiv toga. Naime, Vegard Loken lansirao je peticiju “Bez filma o Andersu Brejviku“ koju je za dvije nedljeje potpisalo desetine hiljada Norvežana.

“Već smo potrošili previše poreskih kruna na budalu. Uostalom, previše je rano da se snima film o njemu jer su rane još uvijek svježe“, objasnio je on za jedan norveški list dodajući da je najbolje da prođe 40-50 godina prije nego što se neko usudi na tako nešto.

Jedna od preživjelih, Espeland Markusen ne dijeli mišljenje Lokena i kaže da je sada pravi trenutak za tako nešto.

“Ovo je film koji će na pravi način prikazati da je demokratija uspjela i pokazala kakve su posljedice desničarskog ekstremizma. Mislim da je ovo jako važan film. Bilo da je bioskop ili pozorište, za mene nikada nije previše rano. Taj dan, tačnije 22. jul će uvijek biti moja lična tuga, ali i tuga čitave nacije“, rekla je ona.

Film će se bazirati na knjizi Asne Sierstad “One of us“, a još je u fazi rane produkcije. Jedino što je poznato jeste da bi ulogu Andersa Beringa Brejvika igrao Anders Danielsen Laj.

Netfliks je objavio saopštenje za javnost u kojem navodi da će se film sastojati iz tri priče: kako su se preživeli vratili u normalan život, kako je tadašnja vlast reagovala na najveći šok u norveškoj istoriji, ali i napor advokata da Andersu Brejviku obezbijede fer suđenje.

Projekat koji će koštati dva miliona dolara podržava Norveški filmski institut, a snimanje počinje za nekoliko nedjelja u gradu Noteroju. I ova odluka je predmet polemika budući da u ovom gradu živi nekoliko Brejvikovih rođaka.

Brejvik inače norveški ekstremni desničar je u julu 2011. izvršio teroristički napad u želji da rasturi omladinski skup Radničke partije. Obučen kao policajac, ubio 69 osoba, mahom tinejdžera, u omladinskom kampu Laburističke partije na ostrvu Utoja, ubrzo nakon ubistva osam osoba u bombaškom napadu koji je izveo ispred vladine zgrade u Oslu.

Najmlađa žrtva je u tom trenutku imala samo 14 godina. Na prvom saslušanju nakon hapšenja, Brejvik je priznao da je izvršio ubistvo 77 civila, a to svoje djelo je nazvao „gnusnim, ali neophodnim“. On smatra da to što je učinio nije krivično djelo, te da zbog toga ne treba da snosi krivičnu odgovornost.

Psihijatrijski tim je krajem novembra 2011. godine, donio zaključak da je Brejvik u trenucima kada je izvršio napad bio neuračunljiv, odnosno da je bio u stanju paranoidne šizofrenije. Nakon ove odluke ljekarskog tima, Brejviku ne može biti suđeno, jer po norveškim zakonima niko ne može biti procesuiran ako se dokaže da je u trenutku izvršenja zločina bio u nesvjesnom stanju. U avgustu 2012. godine osuđen je na 21 godinu zatvora.

Norveška priprema da od ostrva Utoja napravi memorijalni centar zbog masovnog ubistva koje je izvršio Anders Brejvik.

( Vijesti online )