Želimo Luku Bar, EU ne smije da izgubi i Zapadni Balkan

Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske, Peter Sijarto, kazao je da je Crna Gora učinila sve što je do nje da postane članica Evropske unije (EU).

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da je to što je država privremeno zatvorila samo tri pregovaračka poglavlja (od ukupno 33) loš rezultat, ali da krivica nije samo na Crnoj Gori, jer je to, prema njegovim riječima, loš rezultat i iz perspektive EU.

“Zavisi samo od Evropske komisije (EK) - a zapravo ne od EK, već od država članica - kad ova poglavlja mogu biti zatvorena. Vjerujem da ste učinili sve što je do vas i ne vidim razlog zašto država sa 600.000 stanovnika, članica NATO-a koja koristi euro, ne bi mogla da postane članica EU. Iskreno govoreći, ne vidim šta je razlog protivljenju. A pošto je EU već izgubila Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), ne treba da izgubimo i Zapadni Balkan”, poručio je Sijarto.

Mađarski ministar bio je u ponedjeljak u radnoj posjeti Crnoj Gori, povodom uručivanja donacije od 200.000 doza Sinofarm vakcine protiv koronavirusa.

Prije dva mjeseca ste, tokom zvanične posjete Podgorici, pozvali Brisel da ne staje na put proširenju EU, rekavši da Crna Gora i Srbija treba da postanu članice EU tokom aktuelnog mandata EK. Da li je realno da se to desi do 2024. godine, kad ističe mandat ovom sazivu EK?

Osjećanja su mi pomiješana... S jedne strane, ako pogledate poziciju zapadnoevropskih zemalja, trebalo bi da budemo prilično pesimistični po tom pitanju. Jer, bez obzira na činjenicu što sad postoji prilika - kako politički tako i tehnički - da se ubrzaju pregovori, kad god dođe do trenutka odluke, kad treba reći da li je crno ili bijelo - ili u više politički korektnom rječniku crveno ili zeleno - onda najednom počnu da se kolebaju. Podrška o kojoj obično govore ispari u ovim prelomnim trenucima. S druge strane, možemo biti donekle optimistični iz tri razloga.

Prvo, komesar za proširenje EU (Oliver Varhelji), koji usput rečeno dolazi iz Mađarske, bio je dovoljno uspješan u odobravanju nove pregovaračke metodologije, što znači da pregovori mogu biti znatno više politički, kako bi se izbjegli zastoji u vezi tehničkih ili birokratskih pitanja.

Drugo, Slovenija je počela predsjedavanje EU. Riječ je o zemlji iz susjedstva, zemlji koja razumije značaj samog regiona, te o zemlji koja razumije značaj proširenja kao takvog.

Treće, Mađarska je od 1. jula preuzela predsjedavanje Višegradskom grupom, a kao što znate Višegradska grupa se unutar EU zalaže za proširenje, čemu smo sad dali dodatni podstrek. Tako ova tri faktora mogu biti protivteža zamoru od proširenja koji postoji u nekim zapadnoevropskim zemljama. Stoga mislim da i dalje postoji nada kad je riječ o proširenju EU. Proširenje od nas sigurno neće zavisiti, ali ako bude zavisilo - dogodiće se mnogo prije kraja mandata ove EK.

Crna Gora pregovara s EU devet godina. Za to vrijeme otvorena su sva pregovaračka poglavlja - 33 ukupno - ali su privremeno zatvorena samo tri. Nije li to loš rezultat?

Jeste loš rezultat, ali krivica za to nije vaša. To je loš rezultat iz perspektive EU. Jer kao što se poglavlja mogu otvarati u klasterima, tako se mogu i zatvarati u klasterima. Dakle, još jednom ponavljam - politički i tehnički postoji šansa. Zavisi samo od EK - a zapravo ne od EK, već od država članica - kad ova poglavlja mogu biti zatvorena. Vjerujem da ste učinili sve što je do vas i ne vidim razlog zašto država sa 600.000 stanovnika, članica NATO-a koja koristi euro, ne bi mogla da postane članica EU. Iskreno govoreći, ne vidim šta je razlog protivljenju. A pošto je EU već izgubila Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), ne treba da izgubimo i Zapadni Balkan.

Ono čega se plašim može se objasniti mudrom izrekom koja kaže da nema vakuuma u geopolitici. Drugim riječima, čim jedna sila ili faktor napusti određeni region, neko drugi će odmah tu uskočiti. Prema tome, ako i dalje budemo, tj. ako EU i dalje bude spora, praktično sami stvaramo opasnost da će neko imati veći uticaj u regionu od nas.

Mađarski premijer Viktor Orban je u dobrim odnosima i s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Kako Budimpešta gleda na optužbe Podgorice na račun Beograda o miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore i destabilizaciju Zapadnog Balkana?

Kao što ste ispravno rekli - Srbija nam je prijatelj i Crna Gora nam je prijatelj. A kad se dvoje prijatelja, tako da kažem, raspravljaju, za nas su to loše vijesti. Ali, kako u toj raspravi ne učestvujemo, a pošto su nam obje zemlje prijatelji, jedino što možemo jeste da držimo pikove za uspješno mirno rješenje između vas. Ukoliko u tome možemo da pomognemo, spremni smo da priskočimo. Ali, budući da takvog zahtjeva još nije bilo, radije se ne bih miješao.

Smatram da je danas u međunarodnoj politici jedan od najvećih problema to što svi misle da su pametniji od date države. Pošto nijesam dovoljno pametan da se miješam u vaša pitanja - jer vi sami mnogo bolje znate otkud ova rasprava - bolje je ne miješati se. Zaista držim pikove za izmirenje ili rješavanje konflikta između vaših dviju zemalja, jer ste nam i jedni i drugi veoma bitni.

Govorili smo maloprije o EU, o potencijalnoj budućnosti Crne Gore u EU, ali nijesmo o budućnosti vaše države u toj zajednici. Ima li Mađarska budućnost u Uniji nakon novog sukoba s Briselom, ovog puta zbog toga što je vaša zemlja usvojila anti-LGBT zakon?

Naša budućnost je definitivno u EU, tu nema pitanja. Pitanje je kako će EU izgledati u budućnosti. Ono što želimo jeste da EU bude snažna, to je naš interes. Sad je pitanje kako EU može biti snažna. Postoje dva pristupa. Prema prvom, način da se organizuje snažna EU jeste da se više ovlašćenja prenese na Brisel s država članica, čime bi se stvorilo nešto nalik “Sjedinjenim Evropskim Državama”. Ovaj pristup obično se naziva federalističkim. Definitivno smo protiv toga.

Mi smatramo da EU može biti snažna samo ako su i države članice snažne. Dakle, snažne države članice - snažna EU. Za ovakav pristup se unutar EU trenutno zalaže manjina. Ali, demokratija znači da imate mišljenje većine i mišljenje manjine, ali morate saslušati i one koji su u manjini, zar ne? Imaju pravo da kažu šta misle. Zato je pogrešno slikati nas u antievropskom svjetlu. Takvi navodi su lažne vijesti zato što mi želimo da EU bude snažna. Ali imamo različitu viziju toga kako da EU bude snažna u odnosu na druge zemlje. No, sve je to pitanje demokratije. Moguće je imati različite poglede na istu stvar.

Što se tiče našeg zakona, on nije usmjeren protiv LGBT zajednice, jer u njemu nećete naći nijedno poglavlje koje je protiv bilo koje društvene grupe, uključujući i LGBT. Zakon propisuje sljedeće: dok god dijete ne navrši 18 godina, zakon daje isključivo pravo roditeljima da sprovode obrazovanje djeteta u pogledu seksualne orijentacije. Dakle, ne želimo da NVO-i finansirani od strane Njemačke, Holandije, Belgije, Švedske ili bilo koga drugog govore nama, odnosno našoj djeci, šta treba da misle o seksualnoj orijentaciji. To treba da čine roditelji, do punoljetstva.

Ali ovaj zakon ni jednom riječju ne govori šta se dešava nakon punoljetstva, jer to nije naš posao. Poslije navršenih 18 godina, svako radi ono što želi. Ali dok god nemate 18 godina, roditelji moraju imati isključivo pravo da vode vaše obrazovanje u pogledu seksualne orijentacije, bez bilo čijeg uplitanja. Jer roditelj je taj koji najbolje poznaje dijete, zar ne? I, roditelj zna kad takvo obrazovanje treba da se desi ili otpočne, u kojoj mjeri, na koji način i tako dalje. Ne treba se oslanjati na druge, već na roditelje. Zakon govori o tome. Naravno, oko svega se stvorila pompa zato što je međunarodni LGBT lobi veoma jak. Imaju veoma snažan politički uticaj u mnogim zemljama, pa otud i ovakva politička turbulencija. Zakon nije usmjeren ni protiv koga, u to budite sigurni.

Kažete da je Mađarska budućnost u EU neupitna. Kako onda tumačite riječi holandskog premijera Marka Rutea, da Mađarskoj, zbog usvajanja pomenutog zakona, više nije mjesto u EU?

Pokušavam da se sjetim riječi koja bi bila dovoljno oštra - a da pritom može da se objavi u medijima - ali ne uspijevam. Mogu vam reći da nije holandski premijer taj koji odlučuje o budućnosti Mađarske. Vrijeme kolonijalizma je prošlo. Holandija je nekad bila kolonijalna sila, ali mi nikada nijesmo bili holandska kolonija, niti ćemo to ikad biti. Stoga, prepustite nama odlučivanje.

Ne vidim zašto bi holandski premijer mislio da zna kako treba da se postavimo prema vlastitim potrebama i šta da radimo s vlastitom budućnošću. Prepustite to nama. Naša budućnost je u EU, dopadalo se to holandskom premijeru ili ne. Nikad nijesmo i nikad nećemo biti njihova kolonija, pa tako treba i da nam se obraćaju s više poštovanja.

Zainteresovani smo za investicije, i za Luku Bar

Jesu li mađarski investitori zainteresovani za ulaganja u Crnoj Gori? U medijima se spekulisalo da postoji interesovanje Mađarske za Luku Bar, ali i za auto-put i željeznicu. Ima li u tome istine?

Mađarskim investitorima veoma se dopada Crna Gora jer su uslovi za investiranje dobri. Hunguest Hotels upravlja hotelom na vašoj obali. Sad su od države, odnosno od mog ministarstva, dobili novčani podsticaj u iznosu od milijardu forinti (HUF) za modernizaciju hotela. Mađarske IT i telekomunikacione kompanije pregovaraju o ulasku na vaše tržište. OTP banka, koja je najveća mađarska banka, postala je najveća banka i u Crnoj Gori, kroz akvizicije. Sa sigurnošću mogu reći da će to biti zamajac rasta broja kompanija koje ulažu u Crnu Goru. Takođe, obezbijedili smo novčani podsticaj u iznosu od pola miliona eura za tri mađarske kompanije radi ulaska na vaše tržište s njihovim robama i uslugama, kako bi se iskoristila ova nova ekonomska era. Na osnovu toga smo, konačno, dobili odobrenje EK, pa uz saglasnost vašeg ministarstva, tj. vaše Vlade, 21. ovog mjeseca otpočinjemo pregovore o sporazumu o uzajamnoj zaštiti investicija, što je veoma važno iz perspektive investitora.

Kad je riječ o podršci i drugoj materijalnoj infrastrukturi, svakako smo otvoreni za takvu vrstu saradnje, ali odluka je, opet, na vama. Mi možemo da damo ponudu. A pošto imamo veoma snažan finansijski okvir zahvaljujući Exim banci, imamo i dosta iskustva kad je riječ o tehnologijama, budući da smo izvodili izuzetno zahtjevne građevinske radove, kupili smo dio luke u Trstu, pa već imamo znanja i iskustva u pogledu toga kako se upravlja lukom. Dakle, odgovor je – da, definitivno smo zainteresovani, ali radi se o vašoj zemlji, pa je i odluka vaša. Nijesmo kolonijalna sila i stoga nikad u nekoj zemlji ne preduzimamo radnje suprotne od onoga što nam je rečeno. U stranim zemljama radimo samo ono što nam se kaže.

Da EU pitanje vakcina nije posmatrala kao ideološko, ona bi danas bila u boljoj poziciji

U Podgorici ste zbog donacije vakcina Crnoj Gori. Kako gledate na raspodjelu vakcina na globalnom planu? Jesu li vakcine trenutno geopolitičko, a ne zdravstveno pitanje?

Moj odgovor na zadnji dio vašeg pitanja je – nažalost, da. Smatram da je to najveća greška koju je EK napravila u tom pogledu. Pitanje vakcina posmatrala je kao da su one geopolitičkog ili ideološkog karaktera. A vakcina nema ideologiju, niti bilo kakve veze s geopolitikom. Vakcina je sredstvo za spašavanje života. Toliko je jednostavno. Čitavu stvar ne treba preuveličavati. Zbog toga smo donijeli veoma jasnu odluku još na samom početku – da kupimo najbezbjednije i najučinkovitije vakcine u što kraćem roku. Zato su naši državni stručnjaci išli u Rusiju i u Kinu. Obavili su terenske posjete, proučili su proceduru proizvodnje vakcina Sputnjik i Sinofarm, sproveli su neophodne konsultacije... Takođe su prošli kroz hiljade stranica dokumentacije. Na kraju ove temelje procedure, saopštili su da su i vakcina Sputnjik i vakcina Sinofarm bezbjedne i učinkovite. Imajući to u vidu, koji argument govori u prilog tome da ih ne kupimo? Zašto ne bismo svom narodu ponudili ovu šansu za spas života? Tako smo kupili ove dvije vakcine i, sa zapadnim vakcinama, postigli stopu vakcinacije od 65 odsto, što je izuzetno visoko za EU. Bilo smo najbrži u EU. Dakle, da EU nije ovo pitanje posmatrala kao ideološko, ona bi danas bila u boljoj poziciji.

Još jedan zaključak koji možemo izvući iz ove pandemije jeste da su sva nacionalna rješenja dobro funkcionisala. A sva rješenja kojima se upravljalo na internacionalnom nivou su podbacila...

Kao Kovaks?

Da, kao Kovaks ili nabavka vakcina u Briselu... Stvar je, dakle, jasna. Nijesam došao da filozofiram i pravim strategije ili pametujem, već da donesem pomoć: jutros 200.000 vakcina za Bosnu i Hercegovinu, 200.000 vakcina ovdje, prošle nedjelje 100.000 vakcina Češkoj, a nedjelju prije toga 100.000 vakcina za Zelenortska Ostrva. Jer, to je prava pomoć. Znate, možete da govorite gluposti o strategijama, načelima, geopolitici, šta god, ali to nikome neće spasiti život.

( Nikola Dragaš )