Krivokapić: Spremni smo da radi danonoćno kako bi CG 2024. ušla u EU, ne da se bavimo dirigovanim problemima
„Ambiciozni tempo koji je nova Vlada nametnula samoj sebi, kako bi što prije pozitivno okončala pristupne pregovore, nadam se da će doživjeti svoju progresiju, naročito tokom predsjedavanja Slovenije Savjetom EU“, kazao je Krivokapić
Vlada je spremna da radi danonoćno, kako bi Crna Gora 2024. godine ušla u Evropsku uniju (EU), poručio je premijer Zdravko Krivokapić na radnom doručku sa ambasadorima država članica Unije.
Na sastanku, čiji su domaćini bili šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i slovenački ambasador Gregor Presker, predstavljeni su prioriteti Slovenije koja je preuzela predsjedavanje Savjetom EU.
Krivokapić je, kako je saopšteno iz Vlade, istakao zadovoljstvo zbog ponovnog susreta i prilike da sa diplomatskim predstavnicima sagleda posljednje aktivnosti na planu evropske integracije Crne Gore i sprovođenja reformi u ambijentu koji je dodatno usložila pandemija koronavirusa.
On je ponovio da je članstvo u EU, bez dileme, strateški cilj Crne Gore i opredjeljenje koje nema bolju alternativu.
Crna Gora, kako je naveo, visoko vrednuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi države i Zapadnog Balkana, koju je EU još jednom potvrdila novim predlogom metodologije pregovora.
„Ambiciozni tempo koji je nova Vlada nametnula samoj sebi, kako bi što prije pozitivno okončala pristupne pregovore, nadam se da će doživjeti svoju progresiju, naročito tokom predsjedavanja Slovenije Savjetom EU“, kazao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, svojim aktivnostima i nepokolebljivim pridržavanjem principa profesionalizma, stručnosti, nepristrasnosti, pravičnosti, ali i tolerantnosti, inkluzivnosti i razumijevanja, kako u sprovođenju unutrašnjih, tako i spoljnih politika, Vlada dokazuje odlučnost da dovrši reformske procese.
„A to znači, nadamo se, i pregovaračke. Ova Vlada spremna je da radi danonoćno, kako bi Crna Gora 2024. godine ušla u EU. Ne po osnovu nikakvih privilegija, nego na osnovu dobrih rezultata”, poručio je Krivokapić.
On je kazao da vladavina prava ostaje okosnica pregovaračkog procesa i da je Vlada posvećena reformama u oblasti vladavine prava, ali da ne želi da uđe u implementaciju niti jednog rješenja koje ne bi bilo sasvim u skladu i harmoniji sa najzrelijim evropskim praksama.
“Crna Gora mora da se okrene radu i saradnji, mora da prodiše duhom zajedništva, ako želi da realizuje svoje ambicije“, istakao je Krivokapić.
Vlada, kako je naveo, ne želi da se bavi političkim problemima koji najčešće nijesu esecijalni, ali jesu dirigovani i nametnuti kao da su sudbonosni.
„Naš zadatak je da privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 prevedemo u završna. Kada se to desi, to će značiti da smo napravili iskorak koji nam garantuje pristupanje EU do 2024. godine“, rekao je Krivokapić.
On je kazao da je, u tom pravcu, Vlada napravila listu samoocjenjivanja „koja će biti naš interni indikator koji će nam pokazivati na kom smo pristupnom nivou i koliko nam nedostaje da bi dobili ocjenu pet”.
Krivokapić je istakao da će Vlada uraditi sve što je u njenoj nadležnosti i moći da, uporedo sa reformama u pravosuđu i organima upravljanja, podigne standard građana na viši nivo, nedovršene infrastrukturne projekte dovrši, a otpočne i nove.
Presker je, predstavljajući prioritete predsjedavanja Slovenije Unijom, poručivši da je glavni cilj te zemlje da pomogne u poboljšanju otpornosti EU, i da doprinese efikasnijem odgovoru na različite krize koje premašuju kapacitete pojedinih država članica.
Slovenija će, kako je kazao, organizovati seriju događaja i podstaći široku debatu o osnovnim pitanjima evropske budućnosti.
„Želimo da kroz konstruktivan dijalog predstavimo kulturu vladavine prava, da promovišemo bezbjednu i sigurnu EU, kao i da pružimo podršku zemljama Zapadnog Balkana i njihovom putu ka Uniji”, rekao je Presker.
On je poručio da će Slovenija svoje napore usmjeriti na borbu protiv pandemije COVID-19 i jačanje evropske sajber bezbjednosti.
Prema riječima Preskera, Slovenija će težiti ekonomskom oporavku zemalja regiona.
„Kako bi se osigurao održivi razvoj, Slovenija će sarađivati sa zemljama Zapadnog Balkana da bi zelena i digitalna tranzicija postala realnost, i da bi se poboljšala povezanost unutar regije i sa EU i osigurala pozitivna perspektiva za mlade iz regiona”, naveo je Presker.
( MINA )