U kulturi je posljednja odbrana jedne države i jednog društva

„U kulturi je posljednja odbrana jedne države i jednog društva. Bitni trag koji u njoj ostavljamo određuje naše mjesto, značenje i trajanje. U civilizovanom svijetu, dio kulture čini knjiga. Tradiciju Oktoiha, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti održava i nastavlja svojim najnovijim izdanjima“, istakao je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, akademik Dragan K. Vukčević.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) u 2021. godini obilježava jubilej - 50 godina od osnivanja. Kako i dolikuje instituciji od nacionalnog značaja, posebno mjesto u aktivnostima obilježavanja ovog jubileja imaće objavljivanje kapitalnih izdanja. Među njima se izdvajaju leksikoni. Kako ističu iz CANU, oni su svojevrstan prilog Akademije ideji identiteta i kontinuiteta kulture i državnosti Crne Gore.

Među više leksikona koji se rade u CANU, četiri leksikona se pripremaju za štampu i biće objavljeni do kraja ove godine. To su: Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore, Leksikon botanike Crne Gore, Leksikon diplomatije Crne Gore i Leksikon crnogorskih dinastija.

Cjelovita slika kulture

Davno je istaknuto da u civilizaciji koja počiva na konceptu skladištenja znanja, kao što je slučaj sa našom civilizacijom, leksikon (enciklopedija, katalog) postaje ključni instrument pamćenja. Kako na globalnom, tako i na nacionalnom planu. Zato je leksikografski rad, u svakoj ozbiljnoj kulturi, posao od najvećeg značaja.

U Leksikonu likovne umjetnosti Crne Gore, čiji je glavni i odgovorni urednik akademik Niko Martinović, po prvi put, predstavljena je ukupna umjetnička kultura Crne Gore od praistorije do savremenog doba. Ovaj sveobuhvatni pregled izuzetnog umjetničkog bogatstva temelji se na iskustvima generacija istraživača, novim saznanjima i savremenim naučnim pristupima.

Kako ističu iz CANU, primarni cilj Leksikona je da crnogorskoj i evropskoj javnosti integralno prezentuje kompleksnu, heterogenu umjetničku kulturu Crne Gore. Uz tradicionalne umjetničke discipline - slikarstvo, vajarstvo i arhitekturu, obrađena je građa iz kulturne istorije, vezana za pojedine stilove i stilske epohe. Predstavljeni su i elementi iz šireg kulturnog konteksta: muzeji, galerije, akademije, umjetnička udruženja, ali i umjetnički časopisi i periodika.

Većinu leksikografskih članaka Leksikona čine sažete biografije likovnih umjetnika, neimara-arhitekata, fotografa, autora stripova, istoričara umjetnosti i likovnih kritičara. U ovom korpusu su i mnogi stranci, prisutni stoljećima, kao i izvanjci koji su, naročito na talasu nacionalnih preporoda od druge polovine XIX vijeka, upravo djelima sa crnogorskom tematikom, ostvarili zavidnu umjetničku reputaciju, poput češkog slikara Jaroslava Čermaka čiji je opus neodvojiv od Crne Gore i njene istorije. Tu su i umjetnici porijeklom iz Crne Gore, čije je djelo ugrađeno u imanentne vrijednosti kulturne baštine drugih zemalja.

Čudesni svijet bilja

Ideja Leksikona botanike Crne Gore, čiji je glavni i odgovorni urednik akademik Vukić Pulević, jeste da u primjerenoj i sažetoj formi prikaže sva relevantna znanja o biljnom svijetu Crne Gore. Osim botanike i botaničkih disciplina, leksikografske odrednice su obuhvatile i istorijat botaničkih istraživanja u Crnoj Gori, biografije oko 400 botaničara, putopise botaničara, agrobotaniku, gljive, florističke centre, nacionalne parkove i rezervate, botaničke bašte, naučne i obrazovne institucije, botaničku literaturu. Istorija izučavanja biljnog svijeta Crne Gore traje 200 godina, a bibliografija radova nastalih za to vrijeme broji oko 3.000 jedinica. Bilo je potrebno objediniti i sistematizovati dvovjekovne podatke koji su značajan izvor informacija o botaničkom istorijatu Crne Gore.

Poseban značaj Leksikona ogleda se u činjenici da sveobuhvatna kompilacija, u velikoj mjeri rasutih, podataka predstavlja dragocjen izvor informacija i osnov za definisanje odgovarajućih smjernica i budućih sličnih projekata od značaja za dalji razvoj botanike.

Diplomatski kontinuitet

Leksikon diplomatije Crne Gore, čiji je glavni i odgovorni urednik akademik Đorđije Borozan, nastao je s ciljem da se u okviru jedne publikacije sistematizuju i objedine znanja o istoriji crnogorske diplomatije, kao i znanja o savremenoj diplomatiji Crne Gore. Do sada nijesmo imali publikaciju ovog tipa, a ovakve publikacije o svojim diplomatijama nijesu uradile ni zemlje u našem regionu.

U Leksikonu su svoje mjesto našle ličnosti crnogorske diplomatije, koje preporučuje njihova uloga u spoljnoj politici ili nivo funkcije koju su u diplomatiji imale. U njemu su date i biografije inostranih vladara, visokih političkih ličnosti i diplomata (ukoliko su sa Crnom Gorom i njenom diplomatijom održavali intenzivnije ili značajnije kontakte). Odrednice su posvećene i spoljnim odnosima Crne Gore sa drugim državama - kako u prošlosti, tako i u sadašnjem vremenu.

Posebno je značajno što se u ovom Leksikonu crnogorska diplomatija prezentuje u njenom kontinuitetu. Prvi put se crnogorska diplomatija tretira od srednjeg vijeka do naših dana.

Leksikonske odrednice kojima se predstavljaju znanja o međunarodnim odnosima Crne Gore sa velikim silama istovremeno su istoriografska rekonstrukcija procesa stvaranja i međunarodne afirmacije nezavisne crnogorske države. Ovaj Leksikon će ukazati i na udio Crne Gore u jugoslovenskoj diplomatiji, gdje su neke od najznačajnijih ličnosti i ambasadori na najznačajnjjim svjetskim adresama, bili upravo crnogorski kadrovi (V. Mićunović, V. Popović i drugi). Neki od diplomata iz Crne Gore mogu se smatrati i uticajnim kreatorima njene spoljne politike. U Leksikonu će svoje mjesto naći i diplomatija Crne Gore poslije nestanka jugoslovenske države, kao i diplomatija nezavisne Crne Gore do 2020. godine.

Četiri dinastije

Leksikon crnogorskih dinastija

, čiji je glavni i odgovorni urednik prof. dr Živko Andrijašević, ima za cilj da sistematizuje i objedini znanja o četiri crnogorske dinastije: Vojislavljević, Balšić, Crnojević i Petrović Njegoš. U skladu sa takvim opredjeljenjem, Leksikon sadrži ne samo odrednice o svim vladarima i članovima vladarskih porodica, već i o pojavama, događajima, mjestima, građevinama, titulama, ličnostima značajnim za crnogorski dinastičku i ukupnu istoriju…

Pored odrednica o vladarima ove četiri dinastije, kao i o članovima vladarskih porodica, u Leksikonu su i odrednice o ličnostima i vladarskim porodicama sa kojima su crnogorske vladarske porodice stupale u ženidbeno-udadbene veze, zatim vladari ili predsjednici država sa kojima su crnogorski dinasti održavali političke veze, odrednice o državnim i dinastičkim simbolima, vladarskim prijestonicama, vladarskoj imovini, rezidencijama, spomeničkom nasljeđu, pravnim i političkim aktima. Koncipiran kao skup činjenica i znanja o vladarima i vladarskim porodicama, njihovom vremenu i nasljeđu, Leksikon ujedno predstavlja preglednu personalizovanu istoriju Crne Gore i crnogorske državnosti.

Pripreme za EnciklopedijuPored navedenih leksikona, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti u toku je rad na Leksikonu etnologije Crne Gore, Leksikonu vinogradarstva i vinarstva Crne Gore, kao i Leksikonu arheologije Crne Gore. Svi oni predstavljaju svojevrsnu pripremu višetomne Enciklopedije Crne Gore, projekta koji se nestrpljivo iščekuje decenijama.

Na pisanju leksikografskih članaka za četiri leksikona bilo je angažovano ukupno 159 saradnika, istaknutih stručnjaka u datim oblastima, od čega 135 iz Crne Gore, a 24 iz zemalja regiona.

Abecedari leksikona sadrže ukupno 3.455 biografskih i predmetnih odrednica. Konkretno, Abecedar Leksikona likovne umjetnosti Crne Gore sadrži 1.504 odrednice, Leksikona botanike Crne Gore 1.042 odrednice, Leksikona crnogorskih dinastija 201 odrednicu i Leksikona diplomatije Crne Gore 708 odrednica. Više od 2.300 ilustracija prati leksikografske članke. Idejno-vizuelni koncept publikacija dao je prof. mr Nikola Latković. Glavni konsultanti u izradi leksikona bili su predstavnici Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ iz Zagreba.

( K. V. )