Mještani sela Donja Brezna: Prosipamo mlijeko zbog vatre s pilane
Piljevina s otpada pilane u selu Donja Brezna u Pivi, koja godinama ne radi, danima gori i kada duva jug mještani ne koriste mlijeko. Zbog gara ne mogu da rašire ni veš
Mještani sela Donja Brezna u Pivi skoro mjesec, kako su kazali, gledaju koji vjetar duva i ko će toga dana morati da prosipa mlijeko.
Uzrok tome je dim s odlagališta u pilani “Brezna“.
“Piljevina s otpada pilane, koja godinama ne radi, danima gori i kada duva jug ne koristimo mlijeko jer od njega nema koristi. Lavori su crni i ništa ti ne preostaje nego da prospeš mlijeko. Ni veš od gareži ne možeš da raširiš“, kaže mještanka Lepa Todorović.
Prema njenim riječima, s istim problemom stanovnici sela, koje se nalazi na pola puta od Nikšića prema Plužinama, susreli su se i prošle godine.
“I prošle godine smo imali isti problem i trajalo je gotovo cijelo ljeto. Onda je došla zima i dim je nestao. Sada ponovo. To je toliko u dubinu otišlo. Tamo je godinama izbacana pilotina, tako da nije ni čudo. To su rupe, pukla zemlja i izbija dim koji ko zna odakle dolazi. Ma, prava katastrofa“, kazala je ona.
Pilana, koju je firma “Bast“ kupila 2004. godine, pod stečaj je otišla devet godina kasnije. Danas, na nekada uspješnu firmu, koja je hranila preko 70 porodica, podsjećaju prazni, gotovo urušeni, objekti i odlagališe piljevine.
“Gori piljevina već mjesec i živjeti se u selu ne može od dima. Vatrogasci kada ih zovnemo dođu odmah, ali mogu da gase ovo po površini, dok piljevinu ne mogu, jer je ona kao vulkan. Tu se taložilo decenijama i mislim da ima i 30 metara visine i dubine ovog otpada”, kaže Miloš Krunić.
Razgovarao je, ističe, s komandirom plužinske Službe zaštite i spašavanja, koja odmah dođe po njihovom pozivu, ali oni sami problem ne mogu da riješe. Potrebna je, smatra on, pomoć države.
“Prošle godine požar je stigao do magistrale. Ove godine izgorjela je livada. Dolazili su vatrogasci, ugasili to što se ugasiti može. Šta će oni, dođu kada ih zovneš, ali šta može cisterna da uradi. Neka krene jug, ovo će se odmah aktivirati. Ovo je kao vulkan. Selo je u opasnosti da sve one barake ne izgore. Dobro bi bilo da se bivši vlasnici, kao što su znali da odavde ponesu ‘brdo’ para preko Javorka, vrate za piljevinu, da i nju poćeraju”, poručio je Krunić.
Milinko Delić, penzionisani pilot koji živi u Beogradu, svake godine skoro šest mjeseci provede u selu odakle je. S njim dođu i unučad, da se nadišu “čiste arije”.
“Ove godine razmišljam da li da bježim odavde, jer ovo je stvarno neizdrživo. Toliko je prašine, smoga, da je prosto nemoguće disati. Ujutro kada ustanem, cijela Brezna do Šavnika i do Bajova Polja, su pod dimom. To je strašno. Ne znam kako to misle da ugase. Imaju stručnjake pa neka dođu, snime, vide, za to su učili škole. Ako mogu ugasiti požare na naftnim poljima, mogu i ovo”, smatra Delić.
Mještani se nadaju da će nadležni u državi odmah reagovati, poslati adekvatnu mehanizaciju jer je, kako ističu, potrebno stići do dubine gdje se dim pojavljuje, i da neće više morati da gledaju s koje strane vjetar duva.
Vatrogasci tvrde da je deponiju nemoguće ugasiti
Komandir plužinske Službe zaštite i spašavanja Mirko Cicmil kazao je “Vijestima” da vatrogasci gotovo svakodnevno idu u Brezna kako bi lokalizovali, ali ne i ugasili požar.
“Već tri godine u ljetnjem periodu požar zahvati deponiju koju je nemoguće ugasiti. Ono što smo u mogućnosti uraditi jeste lokalizovanje požara. Usljed vjetra požar se širi, pa je svakodnevno potrebno intervenisati, zbog čega službenici Službe zaštite i spašavanja moraju biti na terenu i dežurati kako se požar ne bi proširio na šumu, stambene i poljoprivredne objekte”, kazao je Cicmil.
Svakodnevne intervencije, prema njegovim riječima, iziskuju angažovanje svih resursa kojima Služba raspolaže.
“To može dovesti do ozbiljnih problema jer u ovakvim situacijama nije moguće pravovremeno djelovati ukoliko se pojavi požar na nekoj drugoj lokaciji. Smatramo da je rešenje ove situacije uklanjanje deponije i to u što kraćem roku”, smatra on.
( Svetlana Mandić )