Cimerman: Crna Gora do 2023. da bude članica EU

Crna Gora treba da bude članica Evropske unije (EU) najkasnije do 2023. godine, ukoliko, pokaže jaku volju da ispuni sve preduslove, ocijenio je zamjenik predsjednika panevropske unije (PEU) Slovenije, Piter Cimerman.

On je danas, u drugom dijelu internacionalne konferencije Crnogorske panevropske unije “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”, pojasnio da je to optimističko predviđanje zasnovano na činjenici da ne postoje veće prepreke na putu ka EU, „osim možda onih koje Crna Gora može sama da ukloni“.

“Ovo su npr. nedostaci u pravnim procedurama, korupcija i postojanje organizovanog kriminala”, smatra Cimerman.

Prema njegovim riječima, Crna Gora lobira u Briselu, tj. pokušava da obezbijedi da zvaničnici država članica EU podrže njeno pristupanje.

“Igru bi trebalo uskoro dobiti, ukoliko se ostvari podrška Francuske i Njemačke”, smatra Cimerman.

Najbitnije je, kako je kazao, da Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima.

“Svađe sa susjednim zemljama su nešto što nikako ne smijemo imati. EU nikada ne smije da prihvati candidate koji imaju nesuglasice sa svojim susjedima. Taj rizik je veliki”, pojasnio je Zimmerman.

Predsjednik PEU Hrvatske, Mislav Ježić, objasnio je da na putu integracije u EU postoje mnogi konkretni problem, a jedan od primjera je, kako je kazao, podjela Bosne i Hercegovine po Dejtonskom sporazumu.

“Dejtonski sporazum je donio mir, ali je donio podjelu koja je rezultat rata i etničkog čišćenja i ne omogućava da ta država funkcioniše kao prava država. Naravno, ta podjela nije bilo nešto što se može pripisati samo odnosima među narodima u ovome regionu. To je takođe, bila odluka svjetske politike. Ali danas i evropska politika, a nadamo se i svjetska, može vidjeti da treba naći bolje ustavno rješenje za BiH”, pojasnio je Ježić.

Drugi primjer na kome se vidi vanjski uticaj na region je, kako je kazao, blokada Mekedonije da uđe u EU.

“PEU se uvijek zalagala za integraciju Makedonije i za uklanjanje te blokade. Naravno, napore treba da ulože i naši makedonski prijatelji, ali sigurno da je takva blokada, načelno neprihvatljiva sa gledišta PEU. Takođe, jedan od problema su i uređenje odnosa Srbije i Kosova”, rekao je Ježić.

Prema njegovim riječima, EU može ne samo očekivati, veći i pomoći da države regiona riješe probleme.

“Očekujemo od EU da pomogne u rješavanju tih problema, ali ne tako da nameće, nego tako da dogovara sa građanima i zemljama u ovome području. Želimo graditi budućnost utemeljenu na miru, u kojoj ćemo biti svjesni zajedničkih kulturnih korjena”, kazao je Ježić.

Predsjednik PEU Bosne i Hercegovine, Haris Ćutahija, rekao je da je prvi put u istoriji da sve zemlje regiona imaju isto opredjeljenje za budućnost, napominjući da je to važno iskoristiti.

“Došlo vrijeme da istoriju sukoba na ovim prostorima zamjenimo evropskom budućnošću, koja će se desiti u našim državama, a ne u onim zemljama u koje naši mladi emigriraju. Ovo neće biti lako postići i znamo da je pred nama dug i težak put promjena, posebno pred zemljama koje još nisu ni dobile kandidatski status”, rekao je Ćutahija.

Crna Gora je, kako smatra, pozitivan primjer u regionu kada su u pitanju evroatlantske integracije.

“Mislim da sve države od nje mogu naučiti ponešto. Treba da radimo zajedno, da učimo jedni od drugih i koristiti sve mehanizme koje nam EU pruža za saradnju. I na kraju krajeva, treba da budemo priajtelji jedni drugima. To prijateljstvo je naročito bitno za moju državu s obzirom na njenu političku situaciju, retoriku i političke probleme”, poručio je Ćutahija.

Predsjednik PEU Makedonije, Marjan Gjorcev, je istakao da skoro niko ne zna da je Republika Makedonija, u dijelu poljoprivrede i prehrambene industrije, punopravna članica EU.

“A kako to može važiti samo za poljoprivredu? To su dvojni standardi, kojima mi ne smijemo podleći. Za nas je još veća opasnost promjenljivost stavova”, ocijenio je Gjorcev.

Što se tiče promjene pravosudnog sistema, unutrašnjeg reda, granične policije, nacionalnih manjina, Makedonija, kako je rekao, ima sve što jedna evropska država treba da ima.

“Recimo, Grčka ne poštuje nacionalne manjine, ali je dio EU. To su dvojni standardi i tako se ne može raditi u EU”, smatra Gjorcev.

On je rekao da regionalna saradnja između zemalja Balkana nije privilegija, već obaveza razvoja modernog društva i parola za budućnost.

“Budućnost punopravnih članova EU je naš apsolutni minimum. Maksimum ne postoji. Svaka naša buduća generacija ima pravo na ljudsku sreću, jer samo ljudska sreća, u ovom robotizovanom, bezdušnom globalnom svijetu, može biti čuvar dobrote i solidarnosti” ocijenio je Gjorcev.

Predsjednik PEU Kosova, Arian Krasnići, smatra da bi EU trebalo jednoglasno da se zauzme za region, naročito za Kosovo jer bi to, kako je rekao, doprinijelo smanjenju razlika između država.

“Nezavisnost Kosova je postala faktor mira i stabilnosti naše zemlje i promoter dobrih prijateljskih odnosa sa zemljama Jugoistočne Evrope i snažni promoter demokratskih reformi u regionu” ocijenio je Krasnići.

Republika Kosovo, kako je kazao, ima aspiraciju da postane članica sa punim pravima u Evropskoj Uniji.

“To zavisni od svih nas, od institicija, političkih stranaka, civilnog društva, poslovne zajednice i svih građana. Na osnovu iskustava država koje su prošle kroz isti proces, konsenzus koji uključuje sve je od ključne važnosti i taj konsenzus će imati svoju snagu u budućnosti” rekao je Krasnići.

On je istakao da je Kosovo ostalo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu, čijim građanima je potrebna viza da bi putovali u Evropu, bez obzira što su, kako je rekao, ispunjeni tehnički kriterijumi.

Direk

torka evropskih poslova u PEU Bugarske, Bisserka Benisheva, smatra da je najbitnije da se održi politički konsenzus unutar same zemlje kandidata, u vezi sa transformacijom, kako bi se, kako je rekla, ispunili zahtjevi za pristupanje.

“Potreban je nacionalni konsenzus da bi se spremilo javno mnjenje za prihvatanje, nekada teških odluka. Sa stane EU, izazov je u njenim kapacitetima da apsorbuje nove članice. Taj kapacitet se smanjuje u vrijeme ekonomskih kriza i podjela kakve postoje”, navela je Benisheva.

Prema njenim riječima EU treba da preduzme korake da poboljša i produbi proces integracija.

“Kada je u pitanju politika proširenja, glavni izazov za Uniju jeste da uspostavi pravu ravnotežu između unutrašnje konsolidacije i postizanja rezultata u skladu sa očekivanjima EU za one koji još nisu članovi EU, da se izbjegne upadanje u beskrajne debate i da se ulože energija i resursi u podršku onima koji su spremni da se pridruže EU”, smatra Benisheva.

Ona je saopštila da je najnovije istraživanje u Bugarskoj pokazalo da više od 50 odsto Bugara podržava desetogodišnje članstvo u EU, napominjući da više od polovine građana podržava i pristupanje cijeloga Balkana Uniji.

Predsjednik PEU Albanije, Genc Pollo, smatra da države regiona treba same da se suoče sa problemima koje imaju, napominjući da te zemlje uvijek gledaju ka Briselu i EU.

“Moramo sa shvatimo da postoje teškoće posljednjih godina. Ali sva kriza, izbjeglice, Bregzit, situacija u Ukrajini, predstavljaju prepreke, što naravno dovodi do odlaganja nečega”, objasnio je Pollo.

Prema njegovim riječima, ako postoje zastoji u demokratiji, države regiona to ne treba da “stavljaju pod tepih”.

“Recimo, imamo pitanje sa slobodom medija i to nisu stvari koje treba gurati pod tepih, bez obzira o kojoj se zemlji radi. A nije dobro ni za Evropu da uvozi zemlje, koje mogu izazvati neke probleme kada postanu članice”, objasnio je Pollo.

Predsjednica PEU Crne Gore, Gordana Đurović, kazala je da crnogorska PEU uspostavila saradnju sa pet opština i sa nekoliko univerzitetskih jedinica, napominjući da je život u panevropskom drušvu vrlo dinamičan.

“Pogled unaprijed je nastavak jačanja organizacije, njena vidljivost, prvenstveno u Crnoj Gori, komunikacija sa regionom i EU. Ono što je obećavajuće je puno mladih, koji svaki dan sve više kucaju na naša vrata i žele da se učlane. Što se tiče, Crne Gore još pet teških poglavlja da otvorimo, a onda da se fokusiramo na zatvaranje”, poručila je Đurović.

( Vijesti online )