Kreirati pravedan model za dodjelu šuma na korišćenje

Crna Gora treba da kreira pravedan model za dodjelu šuma na korišćenje, ocijenjeno je na sastanku Odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore (PKCG).

Odbor je danas razmotrio Informaciju o tekućim privrednim kretanjima za period januar-april i Program gazdovanja šumama za tekuću godinu, kao i Izvještaj o zdrastvenom stanju šuma u ptšloj godini2020. godini.

Kako je saopšteno iz PKCG, sjednici je prisustvovao i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović.

Sekretar Odbora Goran Popović kazao je da, u skladu sa važećim programima gazdovanja šumama, ukupna drvna zapremina koja može biti predmet korišćenja u ovoj godini iznosi 638.855 metara kubnih (m3), od čega 391.303 m3 u državnim šumama, a 247.552 m3 u privatnim.

IZ PKCG su kazali da ukupno planirani prihodi po svim vidovima korišćenja šuma iznose oko 7,52 miliona eura.

Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvodnja neto drvne mase za četiri mjeseca ove godine, iznosi 2.887m3, a u prošloj godini 40.076 m3 bruto drvne mase ili 7,2 odsto.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 35,34 miliona eura, što predstavlja 17,8 odsto ukupnog uvoza, a izvoz iznosi 9,22 miliona eura.

„Drveta je ukupno izvezeno 7,53 miliona eura, a uvezeno 8,13 miliona. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti 5,42 miliona eura. Peleta je izvezeno 1,62 miliona eura“, kaže se u saopštenju.

Na sjednici je saopšteno da je zabrana izvoza šumskih drvnih sortimenata produžena za još dvije godine.

Ukazano je da je posljednjih nekoliko mjeseci došlo do povećanja cijena rezane građe za 50 odsto.

Tokom diskusije sa ministrom Stijovićem, privrednici su istakli kao najveći problem u poslovanju raspodjelu državnih šuma na korišćenje.

„Smatraju da je potrebno uraditi novi Pravilnik sa uslovima i kriterijumima za davanje državnih šuma na korišćenje, kojim bi sva privredna društva koja uredno izmiruju poreze i doprinose, imala ravnopravne uslove na javnom pozivu, i dobila količinu sirovine u odnosu na proizvodne kapacitete i broj zaposlenih radnika“, kaže se u saopštenju.

Stijović je kazao da je Ministarstvo djelovalo najbrže što je moglo nakon izglasavanja Budžeta Crne Gore i usvojilo godišnji Program gazdovanja šumama.

„Namjera nam je da napravimo pravedan model raspodjele tako da svi budu ravnopravni. Pozivam da sa predstavnicima Odbora udruženja šumarstva i drvne industrije napravimo radnu grupu koja će pripremiti predlog najboljeg rješenja“, rekao je Stijović.

On kao mogući model kandiduje da se drvoprerađivačima dodijeli 250 m3 drvne mase po zaposlenom radniku.

Kako je kazao, cijena kao kriterijum učestvuje sa 75 bodova, a 25 bodova ide na lokalnu ekonomiju, što stimuliše lokalne kompanije da se udružuju kako bi dobile drvnu masu.

„S obzirom na to da u ovom sektoru radi oko hiljadu ljudi, to će pokriti 250 hiljada m3 bruto drvne mase od ukupno raspoloživih 270 hiljada“, rekao je Stijović.

To, pojasnio je on, daje mogućnost da sva preduzeća koja uredno izmiruju obaveze dobiju sirovinu za preradu.

„Smatram da je ovo rješenje kojim nećete svi biti srećni, ali koje omogućava da svi radite i razvijate se“, dodao je Stijović.

On je najavio i novu mogućnost korišćenja sredstava iz IPARD programa za podršku drvnoj industriji.

„Namjera nam je da, kao što se to radi za sektor poljoprivrede, omogućimo korišćenje evropskih sredstava za podsticaj crnogorske drvoprerade“, kazao je Stijović, dodajući da će sredstva biti dostupna od septembra.

Prema njegovim riječima, kroz IPARD će se omogućiti refundaciju ulaganja u mašine za drvopreradu u iznosu od 65 odsto.

Stijović je kazao da je u toku tender za odabir eksperata koji će raditi Strategiju razvoja drvoprerade za narednih deset godina, dodajući da smatra da će taj dokument biti urađen do kraja godine.

( MINA business )