Eskalacija nasilja bandi u Venecueli: "Rat", "zvuci Kabula", tlo prepuno čaura metaka

U najnovijoj eskalaciji sukoba policije i bandi u Karakasu protekle nedjelje poginulo je više od 20 ljudi dok vlasti pokušavaju suzbiti kriminalne grupe koje nastoje da prošire svoju teritoriju usred vakuuma u odnosu snaga do kojeg je došlo zbog nedostatka policije.

Takođe, Venecuela je trenutno zahvaćena političkom, ekonomskom i humanitarnom krizom, pišu svjetski mediji.

"Oslobađanje građana"

Venecuelanski zvaničnici saopštili su da su 22 pripadnika bandi i četiri policajca poginula u dvodnevnim sukobima u glavnom gradu Karakasu dok je neprecizirani broj civila poginuo i skoro 40 ljudi povrijeđeno, prenosi BBC naglasivši da je stotine pripadnika snaga bezbjednosti u potrazi za vođama bandi koji žele da prošire svoju teritoriju.

Ministarka unutrašnjih poslova Karmen Melendez kazala je u subotu, 10. jula da je policija "napredovala u razbijanju kriminalnih struktura prisutnih na tim teritorijama s namjerom da siju teror".

Istakla je da su policajci oslobodili građane koje su bande kidnapovale i da će ostati raspoređeni "koliko god je to neophodno".

Lokalne grupe za ljudska prava pozvale su na deeskalaciju nasilja, izražavajući "duboku zabrinutost za živote i bezbjednost" lokalnih stanovnika.

Opisujući sukob policije i bandi, jedan stanovnik je rekao da je to bilo "kao rat".

Vlada optužuje opoziciju da je uz pomoć stranih sila organizovala nasilje kako bi destabilizovala predsjednika Nikolasa Madura.

Međutim, kako ističe BBC, opozicione medijske kuće saopštile su da je za to kriva vlada dodajući kako se u uvodniku El Nasionala navodi da je snaga bandi "rezultat toga što je [vlada] ovim kriminalcima dala sve vrste prednosti".

Venecuela je, ukazuje britanski javni servis, godinama zahvaćena krizom sa sve izraženijim političkim nezadovoljstvom dodatno podstaknutim hiperinflacijom, isključenjima struje i nestašicom hrane i ljekova.

Kritičari kažu da su zanemarene osnovne službe, kao što su rad policije, zdravstvena zaštita i održavanje puteva.

Velika ofanziva

Ulazak venecuelanskih bezbjednosnih snaga u četiri siromašna kvarta Karakasa bio je prvi put poslije nekoliko godina da su vlasti pokrenule veliku ofanzivu protiv teško naoružanih bandi koje de fakto kontrolišu djelove prijestonice, ukazuje agencija Frans pres.

Vlasti su u četvrtak, 9. jula, izdale naloge za pretres i ponudile nagrade u iznosu do 500.000 dolara za šefove bandi koji stoje iza prošlosedmičnih smrtonosnih sukoba i koji se nalaze u bjekstvu.

Već narednog dana, ističe AFP, oko 800 pripadnika snaga bezbjednosti bilo je raspoređeno pretresajući pješake i kuće i zapljenjujući automobile, motocikle i zalihe dizela za koje se smatra da pripadaju bandama.

U dijelovima naselja Kota 905, kojeg kontroliše banda, tlo je u petak bilo prepuno čaura metaka, što je, prema ocjeni AFP-a, dokaz o hiljadama ispaljenih hitaca za dva dana.

U sličnim sukobima u junu su poginule najmanje tri osobe, među kojima i medicinska sestra koja je stradala od zalutalog metka.

Venecuela ima jednu od najvećih stopa nasilja na planeti, ističe AFP dodajući da je u 2020. godini organizacija koja prati nasilje u Venecueli zabiježila 12.000 nasilnih smrti, što je 45,6 na 100.000 stanovnika, odnosno sedam puta veća stopa od globalnog prosjeka.

Madurova borba

Dok ekonomija osmi put uzastopno pada u jednom od najdubljih padova u svjetskoj istoriji, vlada Venecuele je praktično izgubila kontrolu nad velikim oblastima od lokalnih mafijaša i kolumbijskih gerilaca, napisao je Blumberg naglasivši da posljednja runda sukoba pokazuje kako se Madurova administracija bori da zadrži uticaj nad siromašnim kvartovima prijestonice koji su nekada bili pod čvrstom kontrolom njegovih pristalica.

"Neprijatelji domovine namjeravaju da posiju anksioznost kroz finansiranje kriminalnih bandi", naveo je Maduro u petak u tvitu dodajući kako vlasti neće stajati po strani te da će koristiti silu "u skladu sa zakonom i ustavom kako bismo garantovali bezbjednost."

Nejasno je šta je izazvalo najnovije nasilje, ali je vlada ponudila nagradu od pola miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja Karlosa Luisa Rivetea zvanog "Koki", za koga kažu da je vođa najmoćnije bande u Karakasu, a takođe je ponudila istu nagradu za još dvojicu vođa bandi.

Vlada je, dodaje Blumberg, 2013. pregovarala o primirju s nekim bandama i postavila takozvane 'mirovne zone' u koje snage bezbjednosti nisu zalazile.

To je kvartove kao što je Kota 905, pretvorilo u oblasti pod kontrolom kriminalaca koji rade kroz iznuđivanje, kidnapovanje i krijumčarenje narkotika.

Vlasti su u te zone u četvrtak poslale specijalne snage poznate kao FAES koje je, naglašava Blumberg, visoka komesarka UN za ljudska prava, Mišel Bašele ranije optužila da su vršili vansudska pogubljenja i preporučila njihovo raspuštanje.

"Zvukovi" Kabula

Pojedini analitičari smatraju da bande u Venecueli pokušavaju da steknu veću teritorijalnu kontrolu usred vakuuma u odnosu snaga podstaknutog nedostatkom rada policije dok stanovnici naselja pod kontrolom bandi nerijetko negoduju zbog nasilja koje sprovodi policija, ukazuje Vašington post.

Posljednjih godina Maduro je pojačao kontrolu nad državnim institucijama, ali se, naglašava list, i dalje bori da uspostavi državnu kontrolu u dugo zapostavljenim djelovima zemlje, pa i u prijestonici.

Poslije odluke vlade iz 2013. da povuče snage bezbjednosti u okviru politike "mirovnih zona", bande su uskočile u pojedine kvartove i sada drže monopol vlasti na tom području.

Naseljima poput Kote 905 u kojem živi oko 300.000 ljudi, upravljaju velike kriminalne grupe sastavljene od nekoliko manjih i koje, prema pisanju Vašington posta, vrše socijalnu kontrolu nenasilnim sredstvima kao što su podjela hrane i davanje igračaka djeci tokom državnih praznika.

"Oni u osnovi funkcionišu po feudalnom sistemu koji pruža neki osjećaj normalnosti ljudima", rekao je Luis Izkjel, pravnik i profesor kriminologije na Centralnom univerzitetu Venecuele.

Nedavno su, dodaje list, zabilježeni protesti žena koje traže povlačenje policije iz Kote 905 zahtijevajući prestanak nasilja.

Za Paolu Bautista de Aleman, predsjednicu venecuelanskog tink-tenka Institut FORMA, skepticizam ljudi prema državnim akterima proizlazi iz nasilnih načina na koje su pokušali da povrate kontrolu.

"I sada vidimo ljude koji su pretrpjeli najmanje 48 sati čistog nasilja", rekla je.

Pucnjava je mnoge stanovnike naselja Kota 905 natjerala da provedu vrijeme u podrumima, kupatilima ili liftovima— podsjećajući ih na ratom ugrožene zone u inostranstvu.

"Zvučalo je kao Kabul", rekao je lokalni novinar Pedro Pablo Penjaloza.

S druge strane, ističe Vašington post, Maduro je operaciju u najmnogoljudnijem kvartu Karakasa pozdravio kao pobjedu.

( Radio Slobodna Evropa )