Za održivo gazdovanje šumama treba novac i nove mjere

Finansiranje sektora šumarstva je neodrživo iz razloga što su primici budžeta države manji od rashoda sa jedne strane, dok sa druge strane nedostaju mjere koje se moraju preduzeti kako bi gazdovanje šumama bilo održivo, ocijenjeno je u programu gazdovanja šumama za 2021. godinu.

Prema planu ukupni finansijski prihodi za ovu godinu planirani programom po osnovu gazdovanja šumama, korišćenja nedrvnih šumskih proizvoda i lovišta posebne namjene iznose 7,6 miliona eura. To je skoro milion eura manje od planiranih troškova potrebnih za realizaciju godišnjeg programa gazdovanja šumama, koji će iznositi 8,58 miliona eura.

Kao problematično u dokumentu, koji je pripremila Uprava za šume se navodi to što 70 odsto od naknada za korišćenje šuma, shodno Zakonu o finansiranju lokalnih uprava, pripada opštinama na čijoj teritoriji se šume koriste.

“Lokalne uprave nemaju zakonsku obavezu da novac koji dobiju po tom osnovu vrate u šume na način što bi finansirali neku aktivnost na gazdovanju šumama. Iz ovoga proizilazi zaključak da je finansiranje sektora šumarstva neodrživo, jer su primici budžeta države manji od rashoda, dok nedostaju mjere koje se moraju preduzeti da bi mogli izvesti zaključak da se održivo gazduje šumama koje su povjerene Upravi za šume na upravljanje”, navedeno je u dokumentu.

Plan da se zaposli još 70 osoba

U Upravi za šume sistematizovano je ukupno 440 radnih mjesta, a programom je predviđeno zapošljavanje dodatnih 70 osoba na način što će za 52 osobe ugovor o djelu biti preveden u stalni radni odnos, dok bi se zaposlio ukupno 18 novih kadrova.

Uključujući i novozaposlene na bruto plate svih radnika biće izdvojeno 4,11 miliona eura, odnosno 671 mjesečno eura po osobi, što predstavlja gotovo polovinu troškova Uprave za šume.

“Starosna struktura zaposlenih je veoma nepovoljna (53 godine u prosjeku)... Da bi se odgovorilo svim obavezama na gazdovanju šumama koje proističu iz Zakona o šumama, neophodno je angažovanje ukupnog broja predviđenih kadrova”, piše u dokumentu. Za obuku kadrova koja je potrebna za davanje mišljenja prilikom izgradnje infrastrukturnih objekata, suzbijanje uzurpacija šuma i izrade izvođačkih projekata biće uloženo 10.000 eura.

“Svaka područna jedinica trebalo bi da angažuje po jednog diplomiranog inženjera šumarstva koji bi se, pored ostalog, bavio problematikom izrade programa gazdovanja šumama i planova razvoja šuma”, objašnjeno je u dokumentu.

Prihodi od preko 100 hiljada hektara šume neizvjesni

U programu se navodi da do kraju godine ističe ili je istekla važnost programa gazdovanja šumama za 25 jedinica i da ta ukupna neuređena površina iznosi 115.745 hektara. Prema tome, na tom prostoru mjere gazdovanja se ne mogu sprovoditi, što znači, kako piše u dokumentu, da se ne može ostvarivati javni interes i ostvarivati prihodi, kao ni realizovati preostali koncesioni ugovori o korišćenju šuma.

Kako je u dokumentu objašnjeno, ta površina je neuređena, a razlog tome je nedostatak novca u budžetu koji je opredjeljivan Upravi za šume u ranijem periodu.

“Izrada programa gazdovanja podrazumijeva izuzetno obimne terenske radove na prikupljanju podataka, i isti se mogu obavljati u najboljem slučaju u periodu maj-oktobar. Ako imamo u vidu da treba prikupiti potrebne podatke na površini od 115.745 ha, kao i zahtjevne procedure javnih nabavki, svako kašnjenje u raspisivanju javnog poziva postavlja veliku dilemu u pogledu realizacije programa u ovom segmentu”, piše u izvještaju.

Ukupna drvna zapremina koja može biti predmet korišćenja šuma u 2021. godini iznosi 638.855 kubnih metara bruto drvne zapremine, od čega državnim šumama pripada 391.303, a privatnim 247.552 kubnih metara.

Najveći prihodi od pljevaljskih šuma

Uprave za šume će iz budžeta za ovu godinu dobiti 5,11 miliona od čega će, osim za plate, najveći dio novca otića na kapitalne izdatke koji se odnose na uređivanje zemljišta i opremu - 1,22 miliona eura. Iz budžeta Uprava za imovinu za objedinjene javne nabavke će dobiti 152 hiljade eura.

Planirani prihodi po gazdinskim jedinicama na korišćenju šuma i izgradnji šumskih saobraćajnica ubjedljivo je najveći u Pljevljima i iznosi 2,35 miliona. Od šuma koje se nalaze na Žabljaku prihodi će iznositi 478 hiljada, u Bijelom Polje 388 hiljada, dok će planirani prihodi u svim drugim opštinama, koje se pretežno nalaze na sjeveru, iznositi manje od 300 hiljada eura.

Ukupna drvna zapremina koja može biti predmet korišćenja šuma u 2021. godini iznosi 638.855 kubnih metara bruto drvne zapremine, od čega državnim šumama pripada 391.303, a privatnim 247.552 kubnih metara.

( Ivan Ivanović )