Istraživanje munika sa obje strane Jadrana
Dr Jelena Lazarević ističe da će rezultati ovog projekta doprinijeti razumijevanju važnih pitanja iz oblasti evolucije i migracije šumskog drveća, kao i njihovoj adaptaciji na sušu i druge nepovoljne faktore životne sredine
Mješoviti crnogorsko-italijanski tim stručnjaka, koji izučava muniku s obje strane Jadrana, u nastojanju da utvrde njena genetska prilagođavanja na sušu, proteklih dana istraživao je na Orjenu.
Projekat „Adaptivni odgovor munike (Pinus heldreichii) na sušu duž visinskog transekta na Apeninima i na Balkanu“ realizuje se u saradnji između istraživača sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (rukovodilac projekta je Dr Jelena Lazarević) i Instituta za bionauke i bioresurse Nacionalnog istraživačko savjeta Italije (Istituto di Bioscienze e Biorisorse IBBS–CNR). Rukovodilac projekta je prof. Dr. Giovanni Giussepe
“Proučavamo muniku koja je značajna vrsta za naše razumijevanje kako se drveće prilagođava klimatskim promjenama. Istraživanja vršimo u Crnoj Gori i Italiji u i upoređujući uzorke sa istih nadmorskih visina na kojima raste munika u ove dvije zemlje istražujemo promjene izazvane mijenjanjem klime”, kazao je dr Andrea Piotti, član italijanskog tročlanog tima.
On je naveo da je nekada munika bila veoma raširena na Balkanu i južnoj Italiji, a sada je populacija postala veoma mala i naučnike zanima zbog čega? Istražuju i da da li postoji prelazak munikinog polena preko Jadranskog mora i iz kojeg smjera. Ako nema tih uslova za prelazak, ove dvije grupe, iz južne Italije i sa Balkana, se međusobno udaljavaju i na duge staze postaće dvije različite vrste, ustvrdio je Piotti.
Dr Jelena Lazarević ističe da će rezultati ovog projekta doprinijeti razumijevanju važnih pitanja iz oblasti evolucije i migracije šumskog drveća, kao i njihovoj adaptaciji na sušu i druge nepovoljne faktore životne sredine. Šume munike su izuzetno vrijedne zbog zaštite biodiverziteta , a u današnje vreme izuzetno su ugrožene šumskim požarima, koje je na ovim terenima veoma teško kontrolisati. “Zbog toga treba kontinuirano skretati pažnju lokalnog stanovništva i šire javnosti na važnost zaštite ovih šuma od požara”, kazala je Lazarević.
Munika je sakupljana u dvije populacije na Orjenu, zatim u Kučkim planinama, kao i na Prekornici. Planirno je da se materijal u narednom periodu prikupi i na Prokletijama.
Terenski rad naučnika na Orjenu je pomogla Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, omogućivši transport i vođenje, dok je PK „Subra“ ugostio naučnike u domu „Orjen sedlo“, u čijem su uzimani uzorci i obilježavane uzorkovane munika.
Ovaj projekat naučne saradnje podržavaju i finansiraju Ministarstvo nauke Crne Gore i Nacionalni Istraživački Savjet Italije.
Na crvenoj listi
Vrsta bora Pinus heldreichii Christ,koji je poznatiji kao munika, crna mura, bor smrč, simbol je planinskog masiva Orjena. Iako je star izmđu 10 i 60 miliona godina, otkriven je tek sredinom 19 vijeka.
Munika najčešće naseljava strme, kamenite i stjenovite terene subalpinskog pojasa, te u tom pogledu nema premca. To su mjesta gde surovost planinskog klimata dolazi do najvećeg izražaja. U potrazi za suncem raste usamljena na nadmorskim visinama između 100 i 2200 metara. Podnosi ekstremne suše. Ali i kišna razdoblja. Raste sporo, ali i dugo. Zabilježeni su primjerci koji su stari preko 1.200 godina.
Zbog svoje rijetkosti, munika se nalazi na medunarodnoj IUCN (International Union for Conservation of Nature) crvenoj listi ugroženih vrsta iako sa niskim rizikom ugroženosti. Takode je zaštićena i crnogorskim zakonodavstvom.
Galerija
( Slavica Kosić )