Bajković: Tivatska solila stanište posebnih, ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta
Kao destinacija koja ima veliki eko-turistički potencijal, Bajković zaključuje da su ulaganja u ovo mjesto tek počela. Nada se da će u martu biti osposobljen info centar za turiste, sa najmodernijom tehnologijom i durbinima koji su potrebni za posmatranje ptica
Nekada fabrika soli - a od 2008.godine zaštićeni rezervat prirode i močvara od međunarodnog značaja. Tivatska solila, kojima upravlja JP "Morsko dobro"stanište je posebnih, ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Međutim, glavno je stanište za ptice, koje na Jadransko - migratornom koridoru ovo mjesto koriste kao poslednje odmaralište i hranilište, prije nego krenu na jug. Koliko ih je do sada zabilježeno na ovom prostoru, te koje sve vrsta, otkriva Marija Radović.
Za vlastelicu, ćubastog gnjurca, baljošku, veliku i malu bijelu čaplju Tivatska solila su privremeni dom.
Iako je ovo mjesto do sada posjetilo čak 178 različitih vrsta ptica, jedna privlači naročitu pažnju, ističe Marija Bajković, iz JP "Morsko dobro" koje od 2014. godine upravljaju ovim zaštićeim prostorom.
"Kruna upravljanja ovim rezervatom su upravo flamingosi, koji su došli prethodne godine, to su ta tri mladunca koja su još više dovela građane na solila, da ih posjete, da shvate, i da im približimo šta se ovdje radilo tokom cijelog ovog vremena, šta se obnavljalo, i kakav je to sve biodiverziet", kazala je Bajković.
Ipak u posmatranju ptica tj.birdwatchingu, koje je najpovoljnije u periodu od septembra do aprila, prednjače stranci, i to najviše Francuzi, Njemci i Englezi.
"Uglavnom su to bili turisti, s obzirom da imaju veću svijest o samom birdwatvhingu. Mi se trudimo da kroz te edukativne ture, da i naš narod, obučimo, na koji način se posmatraju ptice, koje sve vrste mogu vidjeti, u kojem vremenskom periodu, tako da se polako budi pažnja za taj birdwatching", ističe Bajković.
Osim zanimljive ornitofaune, mjesto na kojem se nekada proizvodila so, ima neobičan biljni svijet.
"To je ta halofitna vegetacija, koju imamo na solilima, to je vegetacija, koja može da opstane na zaslanjenoj podlozi, jer ovdje imamo sudaranje, slatke i slane vode, tako da je to velika specifičnost za ovo podneblje", kazala je Bajković.
Kao destinacija koja ima veliki eko-turistički potencijal, Bajković zaključuje da su ulaganja u ovo mjesto tek počela. Nada se da će u martu biti osposobljen info centar za turiste, sa najmodernijom tehnologijom i durbinima koji su potrebni za posmatranje ptica.
( Marija Radović )