Klimatolozi strahuju da je pređen opasni prag

Intenzitet i razmjeri poplava na zapadu Njemačke i u Belgiji ove nedjelje zapanjili su klimatologe koji nijesu očekivali da rekordi budu oboreni u tolikoj mjeri, tako velikoj oblasti niti tako brzo.

Nakon smrtonosnih talasa vrućine u SAD i Kanadi, gdje su prije dvije nedjelje temperature dostizale 49,6 stepeni Celzijusa, potop u centralnoj Evropi je izazvao strahove da klimatski poremećaji koje je izazvao čovjek čine ekstremne vremenske uslove gorim nego što se predviđalo.

Rekordi koji se odnose na padavine oboreni su u širokoj oblasti basena Rajne sa razornim posljedicana, ističe britanski „Gardijan“.

Prema jučerašnjim podacima više od 1300 ljudi se vodi kao nestalo u poplavama pogođenim regionima na zapadu Njemačke i u Belgiji, dok nivo vode i dalje raste a broj mrtvih je premašio 120. Cijela mjesta su u ruševinama nakon što su se nabujale rijeke obrušile na gradove i sela u zapadnim njemačkim pokrajinama Sjeverna Rajna Vestfalija i Rajna Palatinat, Belgiji kao i u Holandiji.

U djelovima Rajne Palatinat i Sjeverne Rajne Vestfalije u roku od 48 sati palo je 148 litara kiše po metru kvadratnom. Za taj dio Njemačke uobičajeno je 80 litara kiše po metru kvadratnom tokom cijelog jula.

„Užasno je to što nismo mogli da pomognemo ljudima“, kazao je za Rojters Frank Tel, stanovnik Šulda u Rajni Palatinat, stojeći ispred gomile šuta. „Mahali su nam sa prozora. Kuće su se urušavale sa lijeve i desne strane od njih, a oni su nam mahali iz kuće u sredini. Mi smo imali sreće, preživjeli smo“.

Samo u Njemačkoj stradale su najmanje 103 osobe što je najveći masovni gubitak života u toj zemlji posljednjih godina. Dvanaest stradalih su bili stanovnici doma za osobe sa posebnim potrebama u Sinzigu, južno od Kelna. Njih je poplava iznenadila tokom noći, piše britanska agencija.

Očekuje se da će broj mrtvih rasti dok se još kuća bude urušavalo, a mediji su objavili da je u Belgiji stradalo najmanje 20 osoba.

„Nivo vode sve više raste. To je strašno“, kazao je za britansku agenciju 52-godišnji Tjeri Buržua iz belgijskog grada Liža. „Nikada nijesam vidio ništa slično“.

„Preživjeli smo kovid i nadali se da ćemo ponovo stati na noge. Vidite što nam se sada dešava”, kazao je kroz suze jedan vlasnik prodavnice.

Klimatolozi već duže vrijeme predviđaju da će emisije štetnih gasova izazvati poplave, talase vrućine, suše, oluje i druge oblike ekstremnog vremena, međutim najnovija dešavanja su nadmašila i najgora očekivanja.

„Iznenađen sam za koliko su nadmašeni prethodni rekordi“, kazao je za „Gardijan“ Diter Gerten, profesor klimatologije globalnih promjena i hidrologije na Potsdam institutu za istraživanja o uticaju klime. „Ne samo da smo iznad normale već smo u domenu koji nijesmo očekivali u smislu prostornih razmjera i brzine kojom se odvija“.

Gerten, koji je odrastao u jednom od sela u pogođenoj oblasti, kazao je da su se poplave dešavale povremeno, ali da nikad nije zabilježeno ništa slično onome što se dogodilo ove nedjelje. Ljetnje padavine su i ranije bile intenzivne, ali su pogađale manju oblast, a prethodne zimske oluje nijesu podizale rijeke do tako opasnih nivoa. „Događaji od ove nedjelje su potpuno atipični za taj region. Trajalo je dugo i pogodilo je veliku oblast“, kazao je on.

Naučnicima će biti potrebno više vremena da bi procijenili razmjere u kojima ljudske emisije štetnih gasova utiču na učestalost ovakvih oluja.

„Sa klimatskim promjenama očekujemo da svi hidrometeorološki ekstremi postanu još ekstremniji. Ono što se dogodilo u Njemačkoj u skladu je sa tim globalnim trendom“, kazao je za „Gardijan“ Karlo Buontempo, direktor Kopernikus službe za klimatske promjene u Evropskom centru za vremenske prognoze.

Sedam najtoplijih godina u istoriji zabilježene su od 2014. godine, uglavnom kao rezultat globalnog zagrijavanja, izazvanog izduvnim gasovima iz motora, šumskim požarima i ostalim ljudskim aktvnostima. Kompjuterske simulacije predviđaju da će to izazvati još ekstremnije vremenske uslove, što znači da će rekordi češće padati i to na više lokacija.

Američki kontinent je bio u fokusu proteklih nedjelja. Kanadski nacionalni dnevni rekord je premašen za više od pet stepeni prije dvije nedjelje, kao i nekoliko lokalnih rekorda u Oregonu i Vašingtonu. Naučnici tvrde da su ekstremi u ovim razmjerima praktično nemogući bez globalnog zagrijavanja koje izazova čovjek. Prošlog vikenda, stanica za monitoring u Dolini smrti u Kaliforniji registrovala je 54,4 stepena što bi mogla biti najveća pouzdano zabilježena temperatura na Zemlji.

Danijel Svain, klimatolog na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu, kazao je da je toliko rekorda oboreno u SAD ovog ljeta da o njima više nije ni izvještavano. „Esktremni vremenski uslovi o kojima bi se izvještavalo prije nekoliko godina, više nijesu vijest jer su blijedi u poređenju sa nevjerovatnim rastom prije par nedjelja“. On kaže da se to dešava i u drugim zemljama, ali uz manju medijsku pažnju. „SAD su često u žiži javnosti, ali bilježimo nevjerovatne poraste temperature na sjeveru Evrope i u Sibiru. Ne radi se o lokalizovanom neobičnom događaju, ovo je definitivno dio šireg globalnog problema“.

Pojedini eksperti strahuju da nedavni poremećaji ukazuju da je klimatski sistem prešao opasni prag. Umjesto postepenog rasta temperatura i ekstremnih događaja, naučnici istražuju da li je riječ o „nelinearnom“ trendu koji je rezultat kumulativnih posljedica suše ili otapanja leda na Arktiku.

„Potreban nam je bolji model za nelinearna dešavanja“, kazao je Gerten. „Nas, naučnike su posljednjih godina izenadili događaji koji su učestaliji i intenzivniji“.

Poplave bi mogle uzdrmati izbore u Njemačkoj

Razaranje izazvano poplavama, a koje meteorolozi pripisuju promjeni vazdušne struje koja je donijela na kopno vodu koje je nekada ostajala u moru, moglo bi uzdrmati izbore u Njemačkoj.

Predlozi partije Zeleni, koji prema istraživanjima zaostaju za konzervativcima kancelarke Angele Merkel, za ograničavanje brzine na autoputevima u cilju smanjenja emisija štetnih gasova izazvali su bijes javnosti. Međutim, dramatična demonstracija sile prirode mogla bi preusmjeriti kampanju uoči glasanja u septembru.

Jedan od kandidata za nasljednika Merkelove, Armin Lašet, u žiži je interesovanja kao premijer Sjeverne Rajne Vestfalije, gdje su 23 grada i ruralne četvrti pretrpjele velika razaranja.

„Tužna je realnost da će ovakvi ekstremni događaji odrediti naš svakodnevni život i da će to ubuduće biti još češće“, kazao je Lašet, dodajući da će biti potrebne dodatne mjere za borbu protiv globalnog zagrijavanja.

Šefica Evropska komisije Ursula fon der Lajen je kazala da su razmjeri i intenzitet poplava jasan pokazatelj klimatskih promjena i da je neophodno što prije djelovati.

( Nada Bogetić )