Kako "džetstrim" i Mjesec utiču na poplave: Klimatske promjene i sve ekstremnije vremenske prilike
U nauci postoji konsenzus kada je riječ o termodinamičkim promjenama, dakle o sve toplijoj atmosferi i njenom povećenom kapacitetu što se tiče vlage
Rastuće temperature i sve slabiji "džetstrim" (mlazne struje): zbog klimatskih promjena vjerovatno ćemo biti suočeni sa sve ekstremnijim vremenskim prilikama, poput sadašnjih poplava. Čak i Mjesec stvara probleme.
Više od stotinu ljudi stradalo je u poplavama koje su ove nedjelje uništile nebrojene kuće i puteve Njemačkoj, Belgiji i Holandiji.
Još je veći broj nestalih.
Ljudi koji su izgubili svoje najbliže ili svu svoju imovinu i dalje su u potpunom šoku.
Do sada je poplava takvih razmjera u Njemačkoj bilo samo jednom u nekoliko decenija.
Ali zbog klimatskih promjena, upozoravaju meteorolozi, takvih ekstremnih vremenskih nepogoda ubuduće bi moglo da bude sve češće.
"Esktremno jake kiše biće sve češće u sve toplijem svijetu", kaže u intervjuu za Dojče vele (DW) stručnjak za klimatske promjene Andreas Fink sa Instituta za meteorologiju i klimatska istraživanja na Tehnološkom institutu u Karlsrueu.
Topliji vazduh može da zadrži više vode
Jedan od razloga je taj što se zbog globalnog zagrijavanje mijenja i atmosfera.
"Sa svakim porastom temperature od jednog stepena Celzijusa, atmosfera može da upije oko sedam odsto više vlage", kaže Sebastijan Zipel sa Instituta za klimu i atmosferu, na švajcarskom Tehničkom univerzitetu u Cirihu.
"Ta dodatna vlaga, koja je uzrok zagrijavanja, dogoročno izaziva veće količine padavina, naročito jake kiše."
Pritom stručnjaci ne sumnjaju da klimatske promjene koje uzrokuje čovjek zagrijavaju atmosferu.
"U godini 2021. više se ne postavlja pitanje da li su tome doprinijele klimatske promene. Pitanje je samo koliko", kaže povodom aktuelnih poplava u Njemačkoj Fridrih Šlojsner, šef istraživačke grupe na Geografskom institutu Univerziteta Humbolt u Berlinu.
Slabiji "džetstrim"
U nauci postoji konsenzus kada je riječ o termodinamičkim promjenama, dakle o sve toplijoj atmosferi i njenom povećenom kapacitetu što se tiče vlage.
Još jedan aspekt koji vjerovatno ima veze sa ekstremnim vremenskim dešavanjima, kao što su poplave u Njemačkoj i susjednim zemljama ili toplotni talas na zapadnoj obali SAD i Kanade, još uvijek nije sasvim razjašnjen, ali stručnjaci smatraju da on igra važnu ulogu.
Radi se o vazdušnim strujanjima koja zapravo pomažu da se na našim umjerenim geografskim širinama područja visokog i niskog pritiska uvijek brzo dalje kreću.
Stručnjaci za klimu poput Andreasa Flinka polaze od toga da je "džetstrim", zapadni vetar koji duva na visini od oko devet kilometara iznad Sjevernog pola, posljednjih godina izgubio na snazi, što je dovelo do talasa u nekada neprekidnom vazdušnom toku.
"Ti talasi se onda zadržavaju na istom mjestu i mogu, u zavisnosti od toga gdje se nalaze, da izazovu ekstremne talase vrućine, kakve smo mogli da vidimo u Sjevernoj Americi, ili da izazovu poplave", objašnjava Flink.
Dakle područje visokog i niskog pritiska se onda ne pokreće tako snažno.
Kod oluje "Bernd” (koja je obilnim padavinama izazvala aktuelne poplave u Njemačkoj, prim. red.) imali smo upravo tu situaciju da je došlo do "zastoja” iznad jednog mjesta.
Stručnjaci polaze od toga da do zastoja "džetstrima” dolazi zbog temperaturnih razlika između Arktika i tropskog pojasa.
Na Arktiku se temperature povećavaju, temperaturne razlike se smanjuju, što dovodi do slabijeg strujanja vazduha.
Gore poplave zbog Mjeseca?
Još jedna stvar zabrinjava kada je riječ o poplavama: u narednoj deceniji osjeka i plima će biti ekstremniji nego inače.
Razlog za to je neujednačenost u Mjesečevoj orbiti.
Ta promjena se doduše pojavljuje jednom u oko 18 godina - ali kada se sljedeći put pojavi, 2030-ih godina, nivo mora će zbog globalnog zagrijavanja dovoljno porasti da bi bilo razloga za zabrinutost.
"Na polovini mjesečevog ciklusa dugog 18,6 godina, intenzitet osjeke i plime na Zemlji slabi: plima je niža nego inače, a osjeka viša", objašnjeno je na internet stranici američke svemirske agencije NASA.
"U drugoj polovini ciklusa vodostaji postaju ekstremniji: plima je viša, a osjeka niža."
Naučnici pretpostavljaju da će poplave dugo trajati, što bi moglo da ima katastrofalne posljedice.
U kombinaciji sa sve većim brojem ekstremnih vremenskih nepogoda, koje klimatske promjene sa sobom donose, to su uznemirujuće vijesti.
( Deutsche Welle )