Na Cetinju otvorena Njegoševa soba

Njegoševa soba u kojoj se, između ostalog, nalaze prva izdanja njegovih djela u originalu, unikatni prevodi na svjetske jezike, originalni rukopisi, lična i državnička pisma, otvorena je danas u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

Kako je saopšteno iz Vlade, Njegoševu sobu je otvrio premijer Duško Marković, koji je kazao da mu je zadovoljstvo to učini „svečano i simbolički“.

„Kažem simbolički, jer je Njegoš oduvijek i cio u svome Cetinju i u svojoj Crnoj Gori“, rekao je Marković.

On je naglasio da soba ima određenu posebnost, upravo zbog toga što se nalazi u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, „a Njegoš je za svoga vremena bio ne samo vladar, već u neku ruku i državni bibliotekar, jer je upravo on 1832. godine začeo biblioteku u onom formatu koji je potreban svakoj civilizovanoj zemlji“.

„Danas su u ovoj sobi prva izdanja Njegoševih djela u originalu, unikatni prevodi Njegoša na svjetske jezike, originalni rukopisi, lična i državnička pisma, njegovi portreti, enciklopedije u kojima je Njegoš zastupljen, raritetni plakati pozorišnih predstava čija je tema ili inspiracija Njegoš“, naveo je Marković.

On je, kako je saopšteno iz Vlade, podsjetio na neprolaznu vrijednost Njegoševog državnog i književnog djela i njegov uticaj na sve važnije južnoslovenske pisce i velikane.

„Sam Njegoš, sa znanjem koje je obuhvatalo tri velika evropska jezika, bio je još u ono doba svjestan da vrijeme koje dolazi mora sa sobom odnijeti samoće i izolacije, a isturiti u prvi plan kolektivnu i državnu potrebu za evropskim življenjem i evroatlantskom sigurnošću. Na temelju sličnih političkih pogleda, mi smo prije više od decenije, ali i ove godine, potvrdili njegove državne projekcije, i osigurali Crnu Goru za sva vremena“, kazao je Marković.

Kako je istakao, Njegoš je svojim djelom poručio da je Crna Gora svih koji u njoj žive i da on, poput drugih velikana, pripada svima koji ga razumiju.

Njegoš je, prema riječima Markovića, zasigurno u svoje poetike utkao poziv na suživot. „U njegovom djelu jasno se očitavaju tri socio-kulturna koda na kojima je uspostavljena današnja Crna Gora - pravoslavni, islamski i katolički“.

„Naša je zajednička obaveza, pa i predsjednika Vlade, da se velikom umu kojeg je naša domovina iznjedrila odužimo koliko možemo i umijemo, a otvaranje Njegoševe sobe u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore svakako je jedan od načina“, zaključio je Marković.

( MINA )