Ispitati ko se obogatio na „Agropolimlju”
Bivši radnici i akcionari rasparčanog i kroz proces tranzicije opljačkanog poljoprivrednog giganta tvrde da su određene osobe pribavile protivpravnu imovinsku korist na štetu radnika, akcionara i države
Nekadašnji radnici i akcionari rasparčanog i kroz proces tranzicije opljačkanog preduzeća “Agropolimlje” zatražili su od nadležnih pravosudnih organa da preispitaju dešavanja koja su se u toku privatizacionih procesa odigrala u tom nekadašnjem poljoprivrednom gigantu.
Oni tvrde da su određene osobe prilikom privatizacije preduzeća kontinuirano, u dužem vremenskom periodu, preduzimala brojne nedozvoljene radnje radi pribavljanja protivpravne imovinske koristi na štetu radnika, akcionara i države Crne Gore.
Predstavnik akcionara Refik Zujović navodi da već godinama od najvećih instanci u Crnoj Gori uzaludno traže da se utvrdi zbog čega nadležne institucije nijesu preduzele mjere kako bi se na putu potpune likvidacije “Agropolimlja” na vrijeme spriječilo neodgovorno ponašanje stečajnih upravnika, stečajnih sudija, tužilaca, inspekcijskih službi i Područne jedinice Uprave za nekretnine Berane.
“Na naše zahtjeve niko se ozbiljno nije osvrtao. Zato smo zbog brojnih propusta, kao akcionari, grubo oštećeni na način što nam je prilikom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću ‘Agropolimlje’. Mi i dalje tvrdimo da postoje osnovane sumnje da se radi o organizovanom kriminalu i da akteri tih radnji godinama ostaju nekažnjeni. Zato ponovo tražimo da se razmotri odgovornost za nepostupanje pravosudnih organa u očiglednom slučaju korupcije prilikom prodaje preduzeća”, tvrdi Zujović.
Prema njegovim riječima, slučaj “Agropolimlje” predstavlja najveću pljačku u Beranama u oblasti poljoprivrede.
“Pljačka je velika jer je bilo veliko preduzeća, kao i imovina ovog preduzeća koja je na čudne načine prešla u ruke privatnika. Mi ne možemo ravnodušno da gledamo kako i danas ta imovina ide iz ruke u ruku”, kaže Zujović.
Beranski agroindustrijski kompleks “Agropolimlje” nastao je kao dio nekadašnje kompanije “Agrokombinat 13. jul”. Tada, već daleke 1963. godine, upošljavao je preko 800 radnika.
“Agropolimlje” je u svom sastavu, između ostalog, imao pekaru, mljekaru, klanicu, voćnjak od 47 hektara, brojne trgovinske i uslužne objekte, kao i preko sto hektara šume i zemljište na kom se obavljala poljoprivredna proizvodnja.
Odlukom Skupštine akcionara DD “Agropolimlja” Berane od 24. 6. 1998. godine, to društvo je podijeljeno na 10 novih pravnih subjekata, akcionarskih društava. Sva imovina DD “Agropolimlja” koja je podijeljena između akcionarskih društava procijenjena je, tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova.
Sva nova akcionarska društva su formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore.
Bivši radnici, kao i manjinski akcionari, tvrde da brojni dokazi ukazuju da se nakon tih transakcija pristupilo nezakonitim radnjama u preduzeću. Ističu da su privilegovani pojedinci posljednjih godina vrijednu nepokretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika DD “Agropolimlja”, na svoju ruku prodavali raznim kupcima.
Navode da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe i da je neophodno angažovati finansijske stručnjake spremne da javno saopšte o kakvim transakcijama je riječ.
“Mi mislimo da je potrebno da vještaci utvrde koja je površina nepokretnosti bila upisana na AD “Poljoprivreda i šumarstvo”, koje je nastalo kao jedan od subjekata “Agropolimlja” i na osnovu kojeg pravnog osnova, zatim koliko je od tih nepokretnosti otuđeno, kada, kojim licima i kako i na koji način su vršene promjene na nove kupce”, ističu manjinski akcionari, među kojima je i Zujović.
Vjeruju i da djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju i zahtijevaju da se slučaj „Agropolimlje“ podvrgne. Smatraju da je to klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara.
„Građani koji su oložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo“, kažu akcionari.
Vijesti su ranije pisale o tome kako se tako opljačkana preduzeća koja su nastala iz „Agropolimlja“ i dalje vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji - Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane.
Na mjestu tih preduzeća danas se nalaze trgovinski centri, poslovni prostori pretvoreni u kafane, šume su posječene, voćnjaci su prošli kroz tri ruke, na mjestu klanice gola ledina čeka nekog investirora, a na njivama nikli pogoni separacija i asfaltnih baza.
Imena bivših radnika i akcionara još uvijek se samo provlače kroz registar Centralne depozirane agencije, od čega nemaju nikakve koristi, osim podsjećanja na nekadašnje uspješne poljoprivredne firme i pljačku koja je uslijedila nakon toga.
Uprava za nekretnine bez validnih dokaza upisivala imovinu?
Oni dodaju da je takođe potrebno da se preko vještaka finansijske satruke utvrdi za koje novčane iznose su sve te nepokretnosti prodate, da li su vršene zakonite prodaje tih nepokretnosti, da li su vršene od strane vještaka poljoprivredne ili šumarske struke procjene tih prodatih nepokretnosti, te da li je novac od svih tih prodatih nepokretnosti samo posljednjih godina ulazio i u završne bilasne AD “Poljoprivreda i šumarstvo”.
“Neophodno je ispitati puteve toga novca i za šta je utrošen, jer AD “Poljoprivreda i šumarstvo” svih ovih godina formalno postoji samo na papiru”, kažu akcionari.
Tvrde i da je Uprava za nekretnine bez validnih dokaza upisivala imovinu bivšeg “Agropolimlja” na ime određenih lica i privatnih firmi, a da su oni ostali kratkih rukava.
Kažu da nakon promjene vlasti i nakon što se završe promjene u tužilaštvu i sudstvu gaje nadu da će neki novi specijalni tužilac ozbiljno shvatiti njihove zahtjeve i da će u cijelom slučaju pobijediti pravo i pravda.
( Tufik Softić )