"Crna Gora i Srbija uveliko pregovaraju o članstvu u EU, ne idu naprijed, nisu dobile smjernice..."

U trenutku kad se umnožavaju sastanci ministara, premijera, šefova država EU i Zapadnog Balkana, na kojima se mahom opisuje stanje u odnosima Unije i regiona bez opipljivih poteza i rješenja, bivši grčki premijer i predsjednik Socijalističke internacionale Jorgos Papandreu poziva da se organizuje "Konferencija Evropske unije o Zapadnom Balkanu i utvrdi nova strategija".

Svaka članica koja je predsjedavala EU naročito za posljednjih godinu i po dana je naglašavala da je proširivanje na Zapadni Balkan jedan od prioriteta sa stanovišta bezbjednosti i geopolitike, a Slovenija će u oktobru ponovo sazvati samit EU i regiona.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je na julskom samitu Berlinskog procesa ponovo imala riječi pohvale za tu inicijativu, mada je u njoj dosad teško bilo uočiti neke ozbiljnije kvalitativne skokove u poboljšanju stanja u regionu i približavanju EU.

Merkel je doduše priznala da "postoji niz teškoća koje treba prebroditi", posebno kad je riječ o odnosima Beograda i Prištine, stanju u Bosni i Hercegovini (BiH) i razmiricama bez kraja između Sofije i Skoplja, dakle isti krupni problemi kao i niz prethodnih godina, uz ekonomsko i demokratsko zaostajanje.

Papandreu predočava da je "jasno da od 2013. (od samita EU-Zapadni Balkan u Solunu) postoji inercija EU u odnosima s regionom", kao i "uskogrudost i kratkovidost nekih članica Unije".

A to je izazvalo zaostajanje, nacionalizam i jačanje autoritarnih snaga koje se okreću drugim centrima moći u svijetu, kaže bivši grčki premijer u autorskom članku u atinskom dnevniku "Katimerini".

On štaviše upozorava da "EU više ne može postupati kao mjesečar i čekati da ponovo izbije nasilje".

EU je, međutim, prvi put Srbiji odobrila finansijsku podršku od oko 700 miliona eura za obnovu željezničke pruge Beograd-Niš, a visoki predstavnik EU Žozep Borel rekao da to treba izmijeni poimanje uloge Unije u regionu, posebno kad je riječ o uplivu Kine i Rusije.

EU ističe da snažno podržava nastojanja Beograda da se uspostavi "balkanski šengen prostor" za trgovinu i poslove, ali to prilično kaska, protiv toga su naročito vlasti u Prištini koje ponovo prijete trgovinskom odmazdom Srbiji.

Evropski komesar za proširivanje Oliver Varhelji je još u oktobru prošle godine najavio ekonomsko-investicioni paket za Zapadni Balkan od devet milijardi eura, a i nedavno je, kao i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, navodio da je riječ o ukupno 29 milijardi eura, jer EU očekuje da će se tome priključiti i doprinijeti takođe svjetske finansijske organizacije i privatni kapital.

Riječ je u suštini o programu EU za pretpristupnu pomoć regionu IPA III za reforme do 2027. godine iz kojeg će se izvjesno namaći devet milijardi eura, ali kad bi ostali veliki poslovi uz učešće svjetskih i privatnih finansijera uslijedili, nije jasno.

Italijanski Institut za međunarodna pitanja (IAI) u najnovijoj analizi ukazuje na "društveno-ekonomski zid" između Zapadnog Balkana i EU i stavlja do znanja da će Zapadni Balkan neminovno nastaviti da zaostaje u razvoju zato je što je Unija namijenila svojim članicama bitno veću finansijsku podršku.

"IAI" navodi da će recimo Grčka tokom narednih sedam godina imati na raspolaganju približno 5.700 eura po stanovniku iz redovnih fondova EU i novog fonda za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.

EU predviđa za Zapadni Balkan približno 500 eura po stanovniku u istom razdoblju, što je 11 puta manje nego za Grčku i deset puta manje nego za Hrvatsku.

IPA III za Zapadni Balkan od ove do 2027. godine će raspolagati sa devet milijardi eura bespovratnog kapitala.

U istom razdoblju Rumunija može da računa sa blizu 70 milijardi eura bespovratne pomoći i povoljnih kredita, a Bugarska sa nešto manje od 30 milijardi.

Italija će samo za oporavak od koronavirusa dobiti najviše u Uniji - preko 220 milijardi eura.

Institut u Rimu posebno skreće pažnju na to da je podrška stanovništva demokratiji po pravilu uslovljena ličnim imovinskim stanjem i opštim ekonomskim boljitkom, pa otud zbog odsustva poboljšanja na Zapadnom Balkanu opstaju uslovi koji pogoduju samovlasti političkih vođa, bezakonju i krađi društvenog bogatstva.

Analitičari "IAI" i njemačkog Instituta za međunarodnu i bezbjednosnu politiku (SWP) u zajedničkom istraživanju skreću pažnju i na činjenicu da je u posljednjoj deceniji godišnji trgovinski manjak šestorice sa Zapadnog Balkana iznosio u prosjeku osam i po milijardi eura, glavni kreditori u regionu su banke EU kojima se uz to plaćaju krediti, a profiti od firmi iz EU, najvećih ulagača u to područje, odlaze u zemlje Unije.

U projektu "Razmišljajmo o Balkanu" Međunarodne višegradske fondacije se takođe ocjenjuje da je "angažovanje EU na Zapadnom Balkanu u zastoju" i da, uz blokadu oko Sjeverne Makedonije i Albanije, ni Srbija i Crna Gora koje uveliko pregovaraju o članstvu ne idu naprijed, "niti su dobile smjernice kako da se ugrade u novu Metodologiju proširivanja".

Tvorci ovog projekta ističu da je u Metodologiji proširivanja dobro što je zamišljeno da se održavaju godišnje političke konferencije članica EU i zapadnobalkanskih partnera.

Oni napominju da to jeste dobra politička poruka regionu, "ali se time ništa ne mijenja u mehanizmu političkog odlučivanja u Uniji, koji prevladava nad zaslugama" pregovarača za članstvo.

"Mjere podsticaja su nepoznate" u ovoj u EU usvojenoj novoj Metodologiji proširivanja, stoji u projektu "Razmišljajmo o Balkanu", mada je predviđeno da "zemlje kandidati budu nagrađene za ostvarene rezultate, a posebno je problematično što se tu insistira na sankcijama u slučaju izostanka reformi i što je onda, bez jasne nagrade, nimalo ohrabrujuće ".

Iskusni znalac balkanskih zbivanja Miroslav Lajčak je u intervjuu "Juronjuzu" izjavio da partneri EU na Zapadnom Balkanu reformama na djelu moraju dokazati da će "kad se budu uključivali u Uniju, biti funkcionalni i u stanju da doprinose boljem funkcionisanju Evropske unije".

Od budućih članica EU se očekuje da ne budu "siromašni rođaci" sa samo ispruženom rukom, dostignu ravan pune demokratije i djelatne tržišne privrede koja će biti u stanju da bude konkurentna na zahtjevnom jedinstvenom tržištu bez granice unutar Unije.

Evropska komisija je nedavno ponovo iznijela velike zamjerke na vladavinu prava, nezavisnosti pravosuđa i medija u Srbiji, a premijerka Srbije Ana Brnabić je međutim izjavila da se neke članice Unije protive proširivanju, iako su na riječima za to, uz opasku da "štogod vi učinili, nikad nije dosta".

Očigledno nastojeći da se ne samo gorko našali, već i pokaže kako se na Zapadnom Balkan poima "evropska perspektiva", albanski premijer Edi Rama je na upravo održanom "Simi simpozijumu" u Atini, koji je organizovao Papandreu, predočio da, iako vjeruje u "evropsku budućnost", misli da će "Turska postati članica EU kad Albanija bude predsedavala Unijom".

I još zaključio da "euro pesimisti govore da će Albanija ući u Uniju kad njom bude predsjedavala Turska".

( BETA )