Biće bure zbog Pive i Velike
Iz DF-a saopštili da se, dok traje kriza vlasti, neće baviti Predlogom rezolucije o genocidu, PzP i Prava najavili podršku inicijativi Demokrata, ostatak vlasti i opozicije još bez stava, iz Stranke pravde i pomirenja pozvali podnosioce da u predlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori
Dio vladajućih partija podržaće predlog Demokrata o usvajanju rezolucije o genocidu u Pivi i Velici tokom Drugog svjetskog rata, a ostatak će saopštiti stav o tome nakon što se detaljnije upozna sa sadržajem dokumenta koji je prekjuče podnijet Skupštini.
Poslanica Pokreta za promjene (PzP), Branka Bošnjak, kazala je “Vijestima“ da će poslanički klub te partije podržati usvajanje pomenute rezolucije.
“Činjenica je i da su naše kolege iz poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF) - Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partija (DNP) - još u decembru prošle godine predložile rezoluciju koja se odnosi na genocid u Velici. Ja sam kao Pivljanka, kojoj je najveći dio majčine rodbine stradao u stravičnom genocidu u Dolima, imala u planu da predložim rezoluciju o tom događaju, ali kolege iz Demokrata su ova dva događaja objedinile u jednu rezoluciju, pa smatram da ćemo zajednički, možda i konsenzusom, naći najbolje rješenje i time se donekle odužiti zrtvama i njihovim porodicama“, istakla je ona.
Lider i poslanik Prave Crne Gore, Marko Milačić, rekao je da će podržati predlog Demokrata, zbog toga što, kako je naveo, duboko vjeruje da se mora pokazati institucionalni pijetet prema žrtvama u Pivi i Velici.
“Ovo je šansa da parlament i država napokon u tom institucionalnom smislu pomognu u liječenju teških rana, koje i danas žive kod ljudi u tim krajevima“, saopštio je on “Vijestima“.
Podršku rezoluciji ranije je najavio i funkcioner Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović, koji je rekao da će “zatrpana i umorena pravda konačno dobiti epilog“.
U dokumentu podnijetom Skupštini, navodi se da je, “prema nepobitnim dokazima, od strane istih nacifašističkih formacija na prostoru Pive početkom juna 1943. godine monstruozno i neselektivno ubijeno oko 1.290 civila, među kojima oko 550 djece, a u Velici, 28. jula 1944. oko 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“. To je, prema njihovim riječima, jedan od najsvirepijih nacifašističkih zločina počinjenih na tlu Crne Gore.
“Prvo, naša obaveza je da udostojimo stradalnike i raspete žrtve. Piva i Velika su prošle kroz stradanje i raspeće. Pivske i veličke žrtve ugrađene su u vječni temelj slobode i dostojanstva našeg stradalnog naroda. Drugo, naša obaveza je da budemo budni. Da se nikad ne zaboravi i da se nikad, nigdje i nikome ne ponovi. Moramo biti budni jer zlo ne miruje. Kako reče jedan od najmudrijih ljudi našeg 20. i 21. vijeka - ’Svi nevino pobijeni stoje čista obraza, svijetle pameti i čistog spomena’. Takve su pivske i veličke nevine žrtve“, rekao je poslanik Demokrata, Momo Koprivica.
Predsjednik i poslanik Socijalističke narodne partije, Vladimir Joković, kazao je da njegova stranka još nema stav o predlogu rezolucije.
“Kad pročitamo predlog, donijećemo odluku da li ćemo ga podržati. Svakako bi u tu rezoluciju trebalo uvrstiti i Jasenovac, jer je to najveći genocid počinjen na Balkanu“, saopštio je on “Vijestima“.
Lider i poslanik Demosa, Miodrag Lekić, rekao je da će odluku o tome da li će podržati predlog donijeti kad se upozna s njegovim sadržajem i obrazloženjem.
“Podaci o zločinu u Velici su odranije poznati. Imajući u vidu da se u navedenom slučaju radilo o zločinima s ciljem istrebljenja pripadnika jednog naroda, pritom civila, na jednom području, i to isključivo po nacionalno-vjerskom osnovu, onda takav užasan čin ima zločinačko-genocidni karakter“, objašnjava on.
Lekić kaže da se u ovom slučaju postavlja jedno umjesno pitanje, koje je pomenuo i ugledni hrvatski intelektualac i borac za ljudska prava Žarko Puhovski - da li postoje opštinski genocidi?
“Dakle, pitanje je u kontekstu klasičnog tumačenje genocida kao progona do istrebljenja jednog naroda na cijeloj teritoriji države. Međutim, nakon odluke međunaridnih sudova da je strašan zločin u Srebrenici, dakle na jednom ograničenom području, bio genocid, analogija ukazuje i da je i zločin u Velici imao genocidni karakter. Zato mu takav tretman treba dati u skupštinskoj rezoluciji“.
Šef medijskog tima GP URA, Bojan Jevrić, kratko je rekao “Vijestima“ da će taj pokret danas precizirati stav o inicijativi Demokrata.
Iz Stranke pravde i pomirenja (SPP), koja je sa GP URA na posljednjim izborima bila dio koalicije “Crno na bijelo“, saopštili su da je najava Demokrata loš i pogrešan pokušaj institucionalnog obilježavanja ratnih zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore u njenoj modernoj istoriji.
“Uzimajući u obzir pijetet samih žrtava, nećemo tretirati pravnu kvalifikaciju zločina, iako je vidljivo politikantstvo u samom nastupu poslanika Demokratske Crne Gore“, saopštili su iz SPP-a, pozivajući Demokrate da u predlog rezolucije uvrste i zločine nad bošnjačkim stanovništvom u Crnoj Gori.
Iz Nove i DNP-a, čiji su poslanici 28. decembra prošle godine inicirali usvajanje rezolucije o genocidu u Velici, “Vijesti“ nijesu dobile komentar na ovu temu.
Međutim, predsjednik DNP-a i jedan od lidera DF-a, Milan Knežević, saopštio je sinoć da je predlog Demokrata zakašnjela inicijativa “koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.
“DF se neće baviti nikakvim inicijativama koje budu dolazile od naših, još uvijek koalicionih partnera, dok se ne razriješi goruća kriza koju imamo i u izvršnoj vlasti i u Skupštini”.
Kad je riječ o opozicionim partijama, “Vijestima“ su iz Bošnjačke stranke kazali da će se prema predlogu rezolucije odrediti kad se upoznaju sa sadržajem.
Iz Socijaldemokrata su naveli da još nijesu zauzeli stav, dok su iz Socijaldemokratske partije najavili da će to učiniti narednih dana.
Iz najvećeg opozicionog subjekta - Demokratske partije socijalista - “Vijesti” nijesu dobile komentar.
Milačić sprema rezoluciju o zločinima u Bratuncu i Podrinju
Milačić je najavio da će njegova stranka uskoro podnijeti Skupštini predlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.
“S obzirom da je parlament otpočeo, kroz rezolucije, razgovore na brojne teme iz istorije Crne Gore i regiona, Prava Crna Gora će uskoro podnijeti tu rezoluciju. Kad se već otvaraju ovakve teme iz novije istorije, Prava će podnijeti ovaj predlog u skladu sa svim činjenicama zasnovanim na posljednjem detaljnom izvještaju internacionalne komisije o stradanju Srba na tom području. Očekujem da kolege iz Demokrata, kao i svi ostali konstituenti vlasti, podrže naš predlog“.
( Nikola Dragaš )