Muk se kandidovao za Tužilački savjet

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, kandidovao se u ime nevladinog sektora za člana Tužilačkog savjeta (TS).

Odbor za politički sistem i pravosuđe je 21. juna raspisao konkurs za popunjavanje sastava TS-a za mjesto koje treba da pripadne civilnom sektoru, a predaja dokumentacije se okončava danas.

„Godinama smo ukazivali da je državno tužilaštvo ključ za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, da je ono zarobljeno i kao takvo najodgovornije za zarobljavanje države”, kazao je “Vijestima” Muk.

On je istakao da je novim Zakonom o državnom tužilaštvu data prilika i nevladinim organizacijama da svojim učešćem doprinesu radu Tužilačkog savjeta i reformi tužilaštva, njegovom oslobađanju i efikasnijoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“To su bili razlozi da se prijavim za člana Tužilačkog savjeta. Vjerujem da me preporučuje dugogodišnje iskustvo u analizi rada državnog tužilaštva. Zahvalan sam na podršci grupe uglednih nevladinih organizacija”, kazao je Muk.

Kandidaturu je podržalo sedam nevladinih organizacija sa iskustvom u oblasti vladavine prava, nadgledanja rada tužilaštva i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Muka su podržale Akcija za ljudska prava, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, Centar za građanske slobode CEGAS, Politikon mreža, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, ADAMAS i Institut alternativa.

Muk je diplomirao na Pravnom fakultetu, a postdiplomske studije završio je na Fakultetu političkih nauka, gdje je stekao akademsku titulu magistra političkih nauka. Jedan je od osnivača Instituta alternativa, čijim Upravnim odborom predsjedava od 2007. godine.

Radio je za Švedski institut za javnu administraciju (SIPU), bio je osnivač i izvršni direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), a obavljao je poslove koodinatora programa za civilno društvo, medije i romskog programa u Fondaciji za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora 2001. godine.

Radio je kao konsultant za OECD, SIGMA, Svjetsku banku, Regionalni savjet za saradnju (RCC), Fondaciju “Friedrich Ebert”, fondaciju “Heinrich Boell”, RESPU.

Od januara 2021. godine je član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou. Bio je član Savjeta za reformu javne uprave, i član Savjeta za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija i Savjeta za reformu javne uprave Ministarstva pravde.

Od 2019. do 2021. godine je bio član Radne grupe za pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost. Učestvovao je u radu brojnih radnih grupa za izradu predloga zakona i strateških dokumenata.

Učestvovao je radu radne grupe za izradu nacrta Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, kao i u pripremi komentara Instituta alternativa na nacrte zakona o državnom tužilaštvu, kao i na nacrt Zakona o krivičnom postupku. Učestvovao je u pripremi predloga za izradu Akcionog plana za poglavlje 23 ”Pravosuđe i temeljna prava“ (2012. i 2015. godine)

Počela saslušanja kandidata iz redova uglednih pravnika

Odbor je juče saslušao nekoliko kandidata iz reda uglednih pravnika koji su se prijavili za članstvo u Tužilačkom savjetu. Saslušani su Marica Babović, Danijela Bulatović, Nikola Bulatović, Nevenka Božović Jovović i Miloš Vuksanović. Balša Dragović je povukao kandidaturu za člana TS.

Na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika konkurisalo je 16 kandidata, a saslušanja će biti nastavljena danas i sjutra.

Advokatica Marica Babović je ocijenila da bi glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić trebalo da zbog svog rada sam podnese ostavku, a ne da se to radi kroz neke regulative i kroz zakon.

Ona je istakla da je Katnić bio glavna kočnica da se neki procesi u Crnoj Gori pomjere sa mrtve tačke i “snažno doprinio da se ovo društvo zarobi i da nema napretka ka Evropskoj uniji”.

Babovićeva je rekla da je ponosna na dio koji je provela u SNP-u, navodeći da nije bila ni poslanica ni odbornica te partije, već se bavila pravnim poslovima u okviru partije.

Odgovarajući na pitanje Jovana Vučurovića (DF) o slučaju “Državni udar” i aferi za pranje para u vezi sa predsjednikom PzP-a Nebojšom Medojevićem i grupom ljudi iz DF-a, Babovićeva je kazala da je i laičkoj i stručnoj javnosti bilo vidljivo na koji način i kako je vođen slučaj “Državni udar”.

“O radu specijalnog tužioca ne bih trošila riječi, zato što smatram da će ubrzo biti prošlost i da treba da gledamo u budućnost. Ali, kada se to tiče odgovornosti, pa i krivično-pravne, za nešto što je rađeno u proteklom periodu, a što je javnost uzburkalo, ti slučajevi bi trebalo da budu pod lupom budućeg Tužilačkog savjeta, da se ti predmeti preispitaju i da se ako ima osnova ti tužioci, koji su konkretno postupali u tim predmetima i krivično procesuiraju”.

Dragutin Papović (DPS) je pitao sve kandidate zašto su se prijavili za članove TS koji će, kako je kazao, biti formiran na osnovu zakona za koji je Venecijanska komisija ocijenila da je lošeg kvaliteta.

“Zar ste spremni da za račun napredovanja u karijeri budete puki izvršioci ove antidržavne vlasti, da se Tužilaštvo pretvori u njihovo oruđe za obračun sa prethodnim tužiocima?”, pitao je Papović.

Babovićeva je odgovorila da je pitanje tendenciozno, pitajući da li je put dosadašnji rezultat koji je postiglo Tužilaštvo u borbi protiv kriminala.

Danijela Bulatović je odgovorila da želi da vjeruje da nema mjesta sumnjama da će rad Tužilačkog savjeta biti politizovan, te da bi primjenjivala zakon i Ustav bez obzira da li bi se to političarima svidjelo ili ne.

Nikola Bulatović je kazao da se nikad nije borio protiv nikoga, pa ni protiv DPS-a. On je kazao da je zastupao političke partije kao advokat, ali da nikada nije bio njihov član.

Komentarišući Papovićeve konstatacije da je Zakon o državnom tužilaštvu antiustavni, Bulatović je rekao da je to prazna priča dok tako nešto ne utvrdi Ustavni sud.

Nevenka Božović Jovović je kazala da baštini opozicioni stav, jer smatra da je samo dobra opozicija dobra vlast.

Miloš Vuksanović je odgovorio da nikada nije bio “ni instrument, ni oruđe u bilo čijim rukama, protiv bilo koga i bilo čega, na neprincipijelan ili bilo koji drugi način”.

Kad bi se zakoni poštovali, ne bi se toliko oslanjali na EU

Nevenka Božović Jovović je kazala da Mila Đukanovića doživljava kao nekog ko je nanio štetu državi i opljačkao je.

“Imamo zakone i voljela bih da se više poštuju. Kad bi se zakoni poštovali ne bi se toliko oslanjali na EU, Evropski sud u Strazburu. Kad bi tužioci i sudije u Crnoj Gori radili svoj posao odgovorno, mi nikada ne bi dolazili do tih instanci po Evropi”, kazala je Božović Jovović.

Govoreći o trenutnom stanju u tužilaštvu, Miloš Vuksanović je rekao da je tužiocima veoma ugrožena nezavisnost i da ih ugroženost te nezavisnosti veoma sputava u kvalitetnom obavljanju tužilačkog posla.

“Najčešće mislim na ugrožavanje nezavisnosti koje je indirektno. To su ljudi od krvi i mesa koji osluškuju aktuelne političke trenutke i koji su praktično paralizovani kakav potez i šta da urade i na koji način da odluče u određenom krivičnom postupku”, kazao je Vuksanović.

Tužioci, kako je kazao, ne smiju da budu pod političkim ili bilo kakvim drugim uticajem.

( Željka Vučinić )