Đukanović: Sporazum o priznanju krivice se ne smije eliminisati iz Zakonika

Kandidat za člana Tužilačkog savjeta, Borivoje Đukanović, kazao je da se sporazum o priznanju krivice kao procesni institut ne smije eliminisati iz Zakonika o krivičnom pravu.

“Jer je to toliko efikasno, toliko olakšavajuće za procesno - pravni status okrivljenog i uopšte za subjekte postupka”, kazao je Đukanović.

On je na konsultativnom saslušanju pred Odborom za politički sistem, upravu i pravosuđe, odgovarajući na pitanje Borisa Mugoše (SD) šta misli o sporazumu o priznanju krivice, rekao da treba limitirati do koje granice zaprijećenosti kaznom zatvora se ovaj institut procesno mora mijenjati.

“Mora se mijenjati, jer je pojava kriminogenih ponašanja u svakom aspektu pravnog sadržaja, ne samo kod nas, nego i u regionu i šire, poprimila takav karakter da se ne smije dozvoliti nijedan procesni benefit takvim ponašanjima koja ugrožavaju temeljne vrijednosti svake države”, kazao je Đukanović.

Odbor danas konsultativno saslušava drugu grupu kandidata iz reda uglednih pravnika, koji su se prijavili za članstvo u Tužilačkom savjetu.

Na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika u novom Tužilačkom savjetu, koji je trajao do 1. jula, konkurisalo je 16 kandidata.

Danas Odbor saslušava Borivoja Đukanovića, Maju Zeković, Filipa Jovovića i Dalibora Kavarića.

Odbor je trebalo da sasluša i Nikolu Medojevića, ali je povukao kandidaturu.

Đukanović je na pitanje kakav je njegov stav o konstatacijama da su oko 90 odsto sadašnjih tužilaca saradnici Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), odgovorio da na to ne može odgovoriti:

“Kako mogu da prosuđujem da li je 90, 50 ili 40 odsto tužilaca sarađivalo ili sarađuje sa ANB-om, ako apsolutno ni jednog jedinog podatka, dokumenta, nijednog validnog dokaza na kojem bih ja temeljio svoj stav, ne posjedujem”, kazao je Đukanović.

On je kazao da je Haški tribunal oformljen sa jedinim ciljem - “da se Srbi, istorijski gledano, degradiraju na taj nivo, da svaki Srbin sjutra gubi bilo kakav kredibilitet, da je bez integriteta, bez moralnosti”.

“Politika me apsolutno ne interesuje, ali to je fakat”, kazao je Đukanović.

Dragutin Papović (DPS) je kazao da Đukanović ima pogrešan stav o Haškom tribunalu i da je jasno u kom pravcu bi on razvijao pravosudni sistem i pravda u Crnoj Gori.

Đukanović je odgovorio da Papović nije u pravu i da je tendenciozan:

“Ne možete vi, niste dorasli da možete da kažete šta znate o meni i šta u meni vidite. Mnogo će vode Moračom proći dok bi vi mogli doći meni do koljena”, odgovorio je Đukanović.

Đukanović je kazao da su svaki izbor predsjednika sudova pratile određene interesne aktivnosti iz nekih političkih sfera:

“Najčešće sam na uvjerenju da je toga u poslednje vrijeme vrlo malo u odnosu na prethodni period”.

Maja Zeković je odgovarajući na pitanje Borisa Mugoše (SD) kako gleda na normu Zakona o državnom tužilaštvu na osnovu koje je postojećem TS bez ikakvog razloga prekinut mandat, kazala da je sada nezahvalno to komentarisati i da jednom zakonu prije svega treba dozvoliti implementaciju i vidjeti kako će se pokazati u praksi.

Ona je kazala da postoje značajni pomaci u tužilaštvu u poslednjih 25 godina, ali da to ne znači da Tužilaštvo radi onako kako to očekuju građani i da radi u njihovom interesu.

Istakla je da potrebu za unapređenjem u Tužilaštvu, vidi u osamostaljivanju tužilaca, navodeći da moraju biti nezavisni u svom radu, poštujući hijerarhiju u tužilaštvu.

Zeković je kazala da bi stavila akcenat na to da se aktuelizuju istrage koje se godinama nisu pomjerile s mjesta, a tiču se ozbiljnijih privatizacija, odnosno, otvorenih stečajnih postupaka i da se takvi predmeti kao prioritetni iskontrolišu.

“Iz tih predmeta i iz rada pojedinih tužilaca će se otkriti da li zaista postoje neke zloupotrebe ili ti predmeti imaju razloga zašto nisu okončani”, rekla je Zeković.

Filip Jovović je istakao da je edukacija najveći problem u tome da nema dovoljno finansijskih istraga.

“To je vrlo kompleksan proces. Pored pravnog, potrebno je široko ekonomsko znanje i smatram da pored te edukacije tužilaca, ne bi smjeli da zaziremo da tražimo eventualnu međunarodnu pomoć”, rekao je Jovović.

On je kazao da bi posebnu pažnju trebalo obratiti na krivična djela koja se tiču izbjegavanja plaćanja poreza.

“To nije samo crnogorski problem. To je problem svuda u svijetu...Na primjer, američki milijarder Bezos leti u svemir a ne plaća porez”.

On je kazao da treba riješiti i problem “stečajne mafije”, navodeći da ni sam Zakon o stečaju nije “najsrećnije skrojen”.

Istakao je da se zalaže da onaj ko ne može da dokaže porijeklo svoje imovine, a ne potpada pod neko krivično djelo, treba da snosi neke zakonske posljedice.

“Da li će to biti oduzimanje - ne mogu da kažem da bih se baš složio sa tim rješenjem...Možda bi oporezivanje visokim stopama i dolazilo u obzir”, rekao je Jovović.

Dalibor Kavarić je kazao da nije primijetio da postoje sprege određenih sudija ili tužilaca međusobno, niti da određene sudije favorizuju određene advokate i obrnuto.

On je kazao da bi prijavio, da je tako nešto primijetio.

“Logično je da ako neki advokati više rade krivičnu materiju, da imaju bolju komunikaciju sa sudijama u smislu da je to neka komunikacija na nekom uobičajenom nivou...”.

Kavarić je odgovarajući na pitanje poslanice DPS-a Marte Šćepanović da li su tužioci dovoljno proaktivni, kazao da su tužioci “prilično proaktivni”.

Istakao je da TS nema ovlašćenja tipa vrhovnog državnog tužioca ili rukovodilaca određenih tužilaštava da daje obavezna uputstva, rukovodi njihovim radom ili da na drugi način neposredno utiče na rad tužilaca.

“Već da kroz određene metode ocjenjivanja, edukacije, periodičnih izvještaja, Tužilački savjet ima mogućnost da ocijeni da li je rad tužilaca proaktivan...”, kazao je Kavarić.

( Željka Vučinić )