Sad je neustavno smanjenje zarada poslanicima

Ustavni sud proglasio je neustavnim član 56a Poslovnika Skupštine kojim je predviđeno smanjenje zarada poslanika za neopravdano odsustvo sa plenuma ili sjednica radnih tijela.

Izmjene i dopune Poslovnika Skupštine sa osporenom odredbom usvojio je prethodni saziv Skupštine 31. jula 2019. u vrijeme kada je tadašnja opozicija, a sadašnja vlast, bojkotovala parlament.

Sada parlament bojkotuje Demokratska partija socijalista (DPS) i Demokratski front (DF). DPS je najavio povratak u skupštinske klupe.

Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 56a Poslovnika Skupštine podnijeli su u septembru 2019. godine poslanici Demokratske Crne Gore.

Ustavni sud, u sastavu predsjednik Budimir Šćepanović i sudije – Dragoljub Drašković, Milorad Gogić, Miodrag Iličković i Desanka Lopičić ovu inicijativu razmatrao je na sjednici 6. jula ove godine.

“Utvrđuje se da odredbe člana 56, tačka a Poslovnika Skupštine Crne Gore, u vrijeme važenja, nijesu bile u saglasnosti sa Ustavom i zakonom”, navodi se u odluci koju je Ustavni sud donio većinom glasova.

Članom 56a Poslovnika, propisano je da se poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa jedne sjednice Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, smanjuje mjesečna zarada u visini od 40 odsto, a ako neopravdano odsustvuje sa dvije ili više sjednica smanjenje iznosi 50 odsto. Odluku o smanjenju zarada donosi Administrativni odbor.

Demokrate su u inicijativi ocijenile da je Skupština osporenim odredbama člana 56a Poslovnika uredila pravnu materiju, koju je mogla urediti samo zakonom i time prekoračila svoja ovlašćenja.

“Ustavom je uskraćena mogućnost da bilo kojim aktom nižim od zakona, Skupština može urediti pitanje utvrđivanja zarade poslanika, ako takvo ovlašćenje ne proističe iz samog zakona. Kako je Skupština prekoračila Ustavom utvrđena ovlašćenja i aktom niže pravne snage uredila pravnu materiju, čije je uređivanje u isključivoj nadležnosti zakona, osporene odredbe člana 56a Poslovnika nijesu u saglasnosti sa načelom vladavine prava”, navele su Demokrate koje su bojkotovale prošli saziv parlamenta.

Demokrate su navele da prethodni parlamentarni izbori u Crnoj Gori, održani 16. oktobra 2016. godine, na kojima je vlast osvojio DPS sa partnerima, nijesu bili slobodni, fer i demokratski, zbog čega je ukupna opozicija bila odlučna u stavu da ne priznaje njihove rezultate.

“Osim već poznatog potplaćivanja birača, pritisaka, ucjena i širenja straha, koje je bilo izraženije nego ikada do sada, DPS je ovog puta pribjegao i manevrima za koje se vjerovalo da se ne mogu desiti u zemlji koja je nominalno demokratska i koja je u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Suspendujući sredstva komunikacije u izbornom danu i stvarajući atmosferu vanrednog stanja uz pomoć policije i tužilaštva, DPS je, šireći strah, direktno uticao na izjašnjavanje građana i na izborni rezultat, čime je spriječio izvjesnu pobjedu opozicije”, piše u inicijativi Demokrata.

Parlamentarni izbori, kako navode, održani su u danu objavljivanja navodnog državnog udara, što temeljno potire mogućnost slobodnog izjašnjavanja građana.

“Stvorena je atmosfera straha i ogromna uznemirenost, čime je izvršen značajan uticaj na izbornu volju građana i njihovo slobodno izjašnjavanje. Zbog istog, polazeći od Ustavnog određenja da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom, ne prihvatajući da vlast u Crnoj Gori bude proizvod političkog i svakog drugog nasilja, organi Demokratske Crne Gore donijeli su odluku o ‘bojkotu’ crnogorskog parlamenta”, podsjetili su iz te partije.

U međuvremenu, kako su dodali, aktivnim, odgovornim vanparlamentarnim radom u službi građana, poslanici Demokrata, bitno su doprinijeli da “Demokratska Crna Gora među opozicionim partijama uživa najveću podršku građana, što im daje i moralno pravo na isplatu osnovne zarade utvrđene zakonom”.

Ustavni sud treba da ima sedmoro sudija koji odlučuju većinom glasova od ukupnog broja, odnosno sa četiri glasa. Trenutno Sud ima pet sudija. Mjesta u Ustavnom sudu su upražnjena, jer su uslove za starosnu penziju stekli Mevlida Muratović 9. februara, a Hamdija Šarkinović 5. januara ove godine. O tome je blagovremeno, još u ljeto 2020. tada predsjedavajuća sutkinja Desanka Lopičić obavijestila poslanike, poslavši im dopis na osnovu koga je i raspisan oglas i saslušani kandidati pred skupštinskim Ustavnim odborom.

Međutim, Ustavni odbor odlučio je da raspiše novi konkurs za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, pošto na sjednici 15. jula niko od kandidata nije dobio potrebnu većinu.

Za izbor je bilo potrebno sedam glasova, odnosno većina od ukupnog broja članova Odbora.

Ustavni odbor je u tri navrata saslušao kandidate za sudije Ustavnog suda i to: sudije Višeg suda u Podgorici Mirjanu Popović i Ranka Vukića, zamjenicu ombudsmana Zdenku Perović, rukovoditeljku odjeljenja za ustavne žalbe u Ustavnom sudu Jadranku Novaković Mandić, savjetnika u tom sudu Ivana Radojičića, zatim kandidate Sulejmana Gučija, Tatjanu Ljujić i Enesu Rastoder.

Za izbor sudija Ustavnog suda u Skupštini je potrebna dvotrećinska većina.

B. Ma.

Zarade smanjili poslanicima Demokrata i GP URA

Administrativni odbor zbog pandemije koronavirusa nije kažnjavao poslanika zbog nedolaska na sjednice do juna 2020. godine, kada su tadašnjim poslanicima Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA smanjene mjesečne zarade 40 odsto zbog neprisustvovanja sjednici Skupštine koja je održana 4. marta 2020.

( Biljana Matijašević )