Vlada će opstati ako je partijama prioritet dobrobit građana

Novoizabrana potpredsjednica GP URA, Jovana Marović, kazala je da je moguće da Vlada odradi „puni“ četvorogodišnji mandat ako subjektima vlasti reforme, dobrobit građana i demokratizacija budu na prvom mjestu.

Ona je u intervjuu „Vijestima“ rekla da URA insistira na poštovanju sporazuma tri koalicije koji je potpisan u septembru prošle godine, a da je sve što je „na stolu“, a što je u suprotnosti s principima iz tog sporazuma za URA neprihvatljivo.

"Sporazum mora predstavljati osnov za bilo kakve promjene u Vladi“, poručuje Marović.

Govoreći o evropskim integracijama države, kazala je da je moguće da Crna Gora za tri godine zaključi pregovore s EU.

"Taj rok nije nemoguć i sve snage i svi napori unutar Vlade će biti usmjereni ka tom cilju... Više faktora utiče na moguću godinu pristupanja. Na nama je da ispunimo svoje obaveze iz procesa pregovora i, u tom smislu, za tri godine ih je moguće ispuniti“, smatra Marović.

Zašto ste se iz udobne pozicije ugledne civilne aktivistkinje otisnuli u političke vode?

Jedanaest godina, koliko sam provela u civilnom sektoru, dosta je dug period. Za to vrijeme, bilo je dosta aktivnosti i predloga koje smo formulisali u dvije različite NVO, u kojima sam bila angažovana. Međutim, bez obzira koliko ste „uspješni“ u tom poslu i bez obzira koliko znate da prepoznate probleme i definišete preporuke, vaš uticaj je ograničen. Prethodna vlast je uključivala NVO u brojne radne grupe, timove za izradu zakona i praćenje strateških dokumenata, ali je uticaj NVO ostajao ograničen budući da je vlast često odbijala naše predloge bez adekvatnog obrazloženja. Sve što prethodna vlast nije radila, u smislu ubrzanja reformi, uticalo je na to da je u jednom trenutku postalo frustrirajuće biti u civilnom sektoru. Ne kažem da je došlo do zasićenja, ali, ipak, mislim da je trenutno bolja situacija što se tiče procesa reformi, pa je u tom smislu ona i uticala na moju odluku.

Zašto URA?

Zato što dijelimo iste vrijednosti, one koje su definisane u Statutu GP URA i u programskim ciljevima – da je to građanska partija, koja se zalaže za ekološku, evropsku i građansku Crnu Goru. I zato što je URA jedina partija sa čijim ciljevima mogu da se poistovijetim.

Zašto onda nijeste pristupili toj partiji dok je bila u opoziciji?

Zato što za sve u životu postoje određeni trenuci kad možete da prihvatite neku ponudu, a kad ne. Što se tiče poslovnih prilika, za mene su se, u ovom trenutku, stvorili uslovi da pređem iz jednog sektora u drugi. Kao što sam već i rekla, drugi razlog je taj što je sad pogodnija klima za uticanje na proces donošenja odluka. Dok je na vlasti bila jedna partija, koja je 30 godina bila tu, prostor za uticanje na proces reformi je bio ograničen.

Moja pozicija je isključivo partijska, pa razlog pristupanja GP URA nije, dakle, bio trčanje za mjestom u izvršnoj vlasti - kao što se to percipira u javnosti ili kao što se želi predstaviti – već je razlog to što sam sad na na poziciji gdje je uticaj na odluke ipak veći u odnosu na civilni sektor.

Da li je ovo Vaš prvi partijski angažman?

Jeste. Prvi, a vjerujem i jedini.

Šta je Vaš lični cilj u politici? Gajite li velike ambicije?

Ne razmišljam sad o tome... Jedina pozicija koja je meni dugo bila interesantna - a što je prirodno zbog mog akademskog i dosadašnjeg profesionalnog rada - je mjesto glavne pregovaračice s EU. A tu sam poziciju odbila...

Zašto?

Već sam vam rekla da postoje životni periodi kad možete, a kad ne da prihvatite određene pozicije. Za mene se u tom trenutku nijesu „sklopile kockice“ i ova nova pozicija mi je sad bliskija, iz svih razloga koje sam navela.

Kako tumačite kritike dijela javnosti da Vaše i političko angažovanje još nekoliko uglednih pojedinaca iz NVO dovodi u pitanje kredibilitet tog sektora? Kako će ovi odlasci u politiku uticati na snagu NVO u Crnoj Gori?

Jovana Marović i nekoliko drugih istaknutih aktivista ne predstavljaju kompletan NVO sektor. Krajnje je nefer da se naš dosadašnji angažman predstavlja kao pristrasan, jer mi nijesmo imali bilo kakve interesne odnose s partijama kojima smo sad pristupili. Valjalo bi cijeniti pristrasnost/nepristrasnost na osnovu naših dosadašnjih izjava, analiza i svega ostalog što smo radili u civilnom sektoru.

Isto tako, ne razumijem očekivanja da neko treba cijeli život da provede u jednom sektoru... Potpuno je normalno da se, nakon izvjesnog vremena, mijenja i vaše interesovanje i da su prelasci prirodni i u skladu s vašim, uslovno rečeno, profesionalnim razvojem. Civilni sektor u Crnoj Gori je jak i ne mogu ga ugroziti bilo kakva „napuštanja“ određenih aktivista.

Lider GP URA Dritan Abazović kazao je da će Vaši zadaci u pokretu biti međunarodna saradnja i evropske integracije. Šta to podrazumijeva i da li ćete s te pozicije moći da pomognete ubrzanju integracionog procesa s EU?

Međunarodna saradnja znači, prije svega, umrežavanje partije, kontakte s međunarodnim partnerima, jačanje zelene politike partije... Što se tiče dijela koji se odnosi na evropske integracije, on podrazumijeva da se unutar partije jačaju kapaciteti za formulisanje svih predloga koji se odnose na pristupanje EU i da se na taj način, kroz politiku partije, utiče na taj proces. Prostor za uticaj je značajan.

Kandidat za šefa Misije u Briselu, Petar Marković, rekao je da Crna Gora pregovore s EU može zaključiti za tri godine. Da li je to zaista moguće?

Taj rok nije nemoguć i sve snage i svi napori unutar Vlade će biti usmjereni ka tom cilju da obaveze, što se tiče Crne Gore, budu završene za tri godine. Na tom putu postoji više prepreka. Jedna se odnosi na stanje u pravosuđu, jer ono što Evropska komisija (EK) u ovoj fazi pregovora očekuje su mjerljivi rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a to je nemoguće postići dok se ne obezbijede potrebne promjene i depolitizacija pravosuđa. Drugi nivo se odnosi na usmjeravanje svih kapaciteta ka tom cilju i to podrazumijeva bolju koordinaciju, kako bi svi udruženo radili na ispunjavanju zahtjevnih zadataka. Treći faktor odnosi se na samu EU, odnosno na to kako ona gleda na Zapadni Balkan i Crnu Goru. EU bi morala da dokaže da joj je napredovanje po principu zasluga prioritetno i da na taj način odlučuje da li je neka država spremna za članstvo.

Dakle, više faktora utiče na moguću godinu pristupanja. Na nama je da ispunimo svoje obaveze iz procesa pregovora i, u tom smislu, za tri godine ih je moguće ispuniti.

Da li će Vlada imati priliku da realizuje taj cilj s obzirom na nesuglasice partija vlasti?

Nesuglasice u vlasti postoje od samog početka, uzimajući u obzir sastav vladajuće većine i različite stavove o važnim pitanjima. Razmimoilaženja su se od starta manifestovala i u podršci koju su tri koalicije (‘Za budućnost Crne Gore’, ‘Mir je naša nacija’ i ‘Crno na bijelo’) davale Vladi. Ta je podrška nekad bila iskrena, nekad nije, ali je funkcionisala. Međutim, od smjene ministra (Vladimira) Leposavića i izglasavanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, imamo nešto dublju krizu. Na koji način će ona biti razriješena - vidjećemo. URA insistira na poštovanju sporazuma tri koalicije koji je potpisan u septembru prošle godine. Sve što je „na stolu“, a što je u suprotnosti s principima iz sporazuma - za nas je neprihvatljivo. Sporazum mora predstavljati osnov za bilo kakve promjene u Vladi.

Smatrate li da će Vlada odraditi puni mandat?

Vlada nije formirana na ograničen period, bez obzira što je malo ko vjerovao da ona s ovakvim sastavom može funkcionisati. Uz zajedničko razumijevanje subjekata vlasti o tome šta je cilj ove Vlade odnosno da li su nam reforme, dobrobit građanki i građana i demokratizacija na prvom mjestu, moguće je da ona zaista odradi svoj mandat od četiri godine.

Hoće li doći do tog razumijevanja s obzirom na to da predstavnici pojedinih subjekata, konkretno jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, najavljuju mogućnost protesta protiv vlasti zbog "iznevjerene volje birača"?

Ne znam kako g. Medojević doživljava volju birača, koju su oni iznijeli na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima jer je ona manifestovana kroz principe na osnovu kojih je ova Vlada formirana. Uostalom, lider koalicije „Za budućnost Crne Gore“ je potpisao sporazum, čime je ova koalicija pristala na uslove formiranja Vlade, tako da je ona u tom sporazumu i načinu formiranja Vlade vidjela poštovanje volje građanki i građana. Šta se u međuvremenu promijenilo u prioritetima DF-a - to treba pitati g. Medojevića.

Smatram da ova Vlada u potpunosti odražava volju građanki i građana. Oni su, prvo, glasali za smjenu Demokratske partije socijalista (DPS), tj. nedemokratskog režima koji je 30 godina bio na vlasti. Drugo, građanke i građani su glasali za to da imaju brži proces demokratizacije i odlučniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ova Vlada je upravo ove prioritete stavila u središte svojih aktivnosti. Treće, interes svih građanki i građana – a što smo vidjeli po brojnim istraživanjima javnog mnjenja je da Crna Gora poštuje svoje međunarodne obaveze, obaveze iz NATO članstva, i da je to uslov svih uslova kad je riječ o procesu evropskih integracija. To je ono što građanke i građani žele da vide kao politiku Vlade, ali i pravac kojim Crna Gora treba dalje da ide - a to je građanski koncept države. Politici uslovljavanja i stalnih pritisaka od DF-a nema mjesta.

Nova vlast da počne da obraća pažnju na predloge NVO

Navodite da je prethodna vlast odbijala predloge NVO bez adekvatnog obrazloženja. Očekujete li da aktuelna vlast počne blagonaklonije da gleda na ideje civilnog sektora?

Da, budući da proces evropskih integracija podrazumijeva uključivanje svih raspoloživih kapaciteta u društvu i što treba da se oslanja i na spoljnu i ekspertsku podršku. Potpuno je prirodno da organi javne uprave žele da im bude ukazano na greške, a ne da pokušavaju da utišaju kritike. To je, uostalom, i ono što se očekuje od svake nove vlasti – koja je smijenila nedemokratsku vlast – i koja želi sebe da predstavi kao demokratsku. Svaki otklon od nedemokratskih praksi podrazumijeva da ćete biti transparentniji, spremniji na saradnju i da ćete obraćati pažnju na konkretne predloge za unapređenje javnih politika.

( Nikola Dragaš )