Autoput i fiskalna konsolidacija utiču na rast ekonomije
Madžarević-Šujster je navela da Crna Gora treba da nastavi fiskalnu konsolidaciju, ojača poreske prihode i racionalizuje poreske olakšice, ramotri penzionu politiku, sagleda reformu javne administracije i racionalizuje broj zaposlenih
Crnogorska ekonomija će ove godine, prema projekcijama Svjetske banke (SB), rasti po stopi od 4,2 odsto, ali se naredne očekuje usporavanje na 2,8 odsto, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije i dinamike realizacije radova i povlačenja sredstava za autoput.
Viši ekonomista SB, Sanja Madžarević-Šujster, je danas na predstavljanju 12. redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, kazala da su poruke iz tog dokumenta za čitavu regiju vrlo pozitivne.
"U Crnoj Gori u narednom periodu očekujemo malo usporavanje, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije koje će dijelom imati uticaja na rast, ali će investicije i dalje biti snažne", rekla je Madžarević-Šujster na konferenciji za novinare.
Ona je navela da Crna Gora treba da nastavi fiskalnu konsolidaciju, ojača poreske prihode i racionalizuje poreske olakšice, ramotri penzionu politiku, sagleda reformu javne administracije i racionalizuje broj zaposlenih.
"Preporuka je i da se nastave napori na smanjenju nekvalitetnih kredita, poboljšaju prudencijalni i okviri za restrukturiranje banaka", saopštila je Madžarević-Šujster.
Doprinos rastu Crne Gore, kako je dodala, ove godine pruža oporavak investicija i potrošnje, dok barijere predstavlja neto izvoz uprkos vrlo snažnom rastu izvoza usluga, uglavnom turističkih.
U SB prognoziraju da će regija zapadnog Balkana ove godine rasti po stopi od 2,6 odsto, a naredne 3,3 odsto.
"Crna Gora je mala zemlja i investicja poput autoputa je ogromna. Od dinamike radova zavisi stopa rasta. Na smanjenje rasta naredne godine uticaće i fiskalna konsolidacija", smatra Madžarević-Šujster.
Najbrže su ove godine rasli Kosovo, Crna Gora i Albanija, dok je Srbija imala nešto sporiji rast.
"Implementacija fiskalne strategije u Crnoj Gori, koja je donesena u junu, trebalo bi da dovede do smanjenja neravnoteža i deficita već naredne godine", tvrdi Madžarević-Šujster.
Ona je rekla da je pozitivna poruka da je rast nastavljen u regiji zapadnog Balkana u ovoj godini, iako nešto sporijim tempom nego prethodne.
"Zapošljavanje u većini zemalja, osim Bosne i Hercegovine (BiH), dostiglo je nivo prije krize, dok je evidentirano i smanjenje siromaštva", navela je Madžarević-Šujster.
Ona je precizirala da je oko 230 hiljada novih randih mjesta kreirano u posljednjih godinu u regiji, dok se oko 120 hiljada domaćinstava diglo iznad granice siromaštva.
Izvještaj je pokazao i da je izvoz u regiji u porastu, ali da i dalje ostaje problem visokih spoljnih debalansa.
"Fiskalni deficiti su i dalje visoki, ali su ekonomski izgledi pozitivni sa određenim rizicima. Očekujemo da će se regija izdići iznad prosjeka životnog standarda u odnosu na prošlu godinu", poručila je Madžarević-Šujster.
Prema njenim riječima, doprinos rastu ove godine ne dolazi samo od potrošnje, već i od oporavka investicija, i to ne isključivo javnih, već i privatnih.
U regiji je došlo do povećane participacije učešća na tržištu rada u svim zemljama.
"Ove godine je više od polovine radnih mjesta bilo stvoreno u privatnom sektoru i to se desilo uprkos činjenici da su visine plata u javnom sektoru i dalje veće nego u privatnom, odnosno privredi“, objasnila je Madžarević-Šujster.
Deficit tekućeg računa je u ovoj godini uglavnom nepromijenjen, osim u Albaniji.
"U Crnoj Gori ove godine podbacuje izvoz robe“, rekla je Madžarević-Šujster.
U svim zemljama regije je evidentiran prilično stablan priliv stranih direktnih investicija, a regija je ponovo interesantna investicionom bankarstvu.
"Trebalo bi dodatno poboljšati strukturu stranih direktnih investicija, koja je i dalje visoko koncentrisana u sektorima poput finansijskog, nekretnina i bivših državnih preduzeća. Ono što nedostaje su greenfield investicije koje idu u proizvodne kapacitete“, kazala je Madžarević-Šujster.
Crna Gora je po nivou neto direktnih stranih investicija predvodnik u regiji. Fiskalni deficit je porastao u svim zemljama, osim u Srbiji, uz relativno visok nivo javnog duga.
"Crna Gora, BiH i Srbija imaju prosjek javne potrošnje iznad 40 odsto BDP-a. Crna Gora je tu na oko 46 odsto, najviše od svih zemalja, zbog čega postoji prostor za smanjenje, posebno u sumi plata za javni sektor koja iznosi preko 12 odsto BDP-a", objasnila je Madžarević-Šujster.
Ona je saopštila da povjerenje u bankarski sistem raste u regiji, da se depoziti oporavljaju u skoro svim zemljama, kao i kreditna aktivnost.
"Osim u Albaniji, sve zemlje su imale pozitivan rast kredita, posebno privatnom sektoru, ali je kredititiranje uglavnom išlo ka domaćinstvima, a manje ka privredi“, dodala je Madžarević-Šujster.
Kvalitet aktive banaka se poboljšao, prvenstveno kroz rješavanje nenaplativih kredita.
"U Crnoj Gori je zakonskim rješenjem došlo do dodatnih poboljšanja i sada govorimo o udjelu nenaplativih kredita od manje od osam odsto“, precizirala je Madžarević-Šujster.
Sve banke u regiji su, kako se navodi u izvještaju, dobro kapitalzovane, sa visokom likvidnošću.
Rizici po regiju su, prema riječima Madžarević-Šujster, manje povoljni uslovi kreditiranja koji se odnose na monetarno pooštravanje Evropske centralne banke (ECB), dok su mogućnosti snažniji rast Evrospke unije (EU) i povoljni uslovi likvidnosti.
"Neizvjesnost u politici može dovesti do kašnjenja u sprovođenju strukturnih reformi", zaključila je Madžarević-Šujster.
( Mina Business )