Birokratija EU usporava vjetrenjače

Klajmer Tasos Baltas pokazuje na jarbol visok 21 metar na kojemu se mjeri brzina vjetra u podnožju stjenovitog brda na grčkom ostrvu Evija i kaže: “Ovaj jarbol instaliran pored nas je znak katastrofe.”

Stavovi planinara jedna su od mnogih prepreka naporima za jačanje snage vjetra širom Evropske unije.

Dok se djelovi Evrope još oporavljaju od razornih poplava, a njemačka kancelarka Angela Merkel tvrdi da vlade moraju da udvostruče napore u suzbijanju uticaja klimatskih promjena, investitori i vlade se utrkuju u ulaganjima u zelenu energiju. U procesu dobijanja dozvola nailaze na prepreke poput lokalnih opozicija, birokratije i pravnih zavrzlama – do tačke u kojoj EU skreće sa svojih ciljeva smanjenja emisija, pokazuju podaci predstavnika industrije vjetra, piše Rojters.

EU je objavila ambiciozne planove za smanjenje emisije ugljen-dioksida za 55% do 2030, što znači da bi trebalo povećati obnovljive izvore u proizvodnji energije na 40%. Za to je potrebno instalirati svake godine 27GW novih kapaciteta vjetra – dovoljno da zadovolji gotovo trećinu evropske potrebe za električnom energijom.

To je gotovo dvostruko više od 15GW koji se trenutno godišnje postavlja, pokazuju podaci VindJurop (WindEurope), udruženja koje predstavlja ovu industriju u Evropi.

Zamah u ubrzavanju eksploatacije obnovljive energije međusobno suprotstavlja Zelene. Teodota Nancou, politička direktorka grčkog ogranka Svjetskog fonda za prirodu, rekla je da je ta zemlja sa zakašnjenjem odlučila da zatvori svoje pogone na ugalj i da se sada utrkuje u izgradnji obnovljivih izvora energije, rizikujući da našteti svom biodiverzitetu.

VindJurop je prošle godine saopštio da su EU i Britanija u nove vjetroparkove uložile 43 milijarde eura – drugi najveći godišnji iznos zabilježen nakon 2016. Banke su za izgradnju novih vjetroparkova pozajmile preko 21 milijardu eura – najviše do sada.

”Novac nije problem: novca ima na raspolaganju”, kazao je Rojtersu Džajls Dikson, izvršni direktor udruženja. “Problem su projekti: ne dobijamo dovoljno novih dozvola za projekte”.

Komisija EU je to prepoznala. Direktiva EU o obnovljivoj energiji kaže da ne bi trebalo da prođe više od dvije godine za izdavanje dozvole za elektranu, ili tri u vanrednim okolnostima.

Ali ti rokovi tek treba da se u potpunosti primijene.

Komisija kaže da pokušava da ubrza stvari. Međutim, o nekim njenim planovima treba da pregovara 27 zemalja EU i Evropski parlament. Samo to može potrajati oko dvije godine.

Prema Svjetskom savjetu za energiju vjetra, širom svijeta treba instalirati nove kapacitete vjetra približno dvostruko veće od trenutne brzine, pod pretpostavkom da će na Zemlji biti ispunjen cilj Pariskog klimatskog sporazuma o ograničenju porasta temperature ispod 2 stepena Celzijusa u ovom vijeku.

”Mislim da je izdavanje dozvola jedan od ključnih faktora koji bi potencijalno mogao usporiti energetsku tranziciju”, kazao je za Rojters Migel Stilvel de Andrade, izvršni direktor portugalske energetske kompanije Energias de Portugal (EDP) SA koja razvija obnovljive izvore energije, poput vjetra i sunca.

”Ako želimo da ispunimo ciljeve Pariskog sporazuma, zaista moramo da pronađemo način da budemo sigurni da je sistem izdavanje dozvola efikasan i transparentan”.

Hitni postupak

Na Eviji, Baltas i drugi grčki aktivisti usprotivili su se izgradnji osam novih vjetroparkova, planiranih da se prostiru na 80 km preko područja koje obuhvata netaknutu jelovu šumu s pogledom na Egejsko more. Kažu da će to uništiti hektare drevnih šuma i pretvoriti uglavnom poljoprivrednu regiju u industrijsku zonu.

Oni se takođe bore protiv odluke grčke vlade koja je, pokušavajući da izbjegne odlaganja, po hitnom postupku odobrila izgradnju 100 novih turbina, uz već postojećih 600 na ostrvu.

Grčka, koja ima za cilj da obnovljivi izvori pomognu u transformaciji ekonomije zemlje, želi da postupak izdavanja dozvola skrati na oko dvije do tri godine, kaže vlada. To je značajno smanjenje sa osam godina, koliko je uobičajeno bilo potrebno za takve stvari u Grčkoj, navodi Helensko udruženje energije vjetra, koje predstavlja industriju.

Kako sve manji troškovi energiju vjetra čine atraktivnijom, podstiče se brže kretanje u tom pravcu. Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljive izvore energije, međuvladinoj organizaciji koja podržava zemlje u prelasku na održivu energiju, ukupni troškovi novih projekata i na kopnu, i na moru približno su se prepolovili u deceniji do 2020.

To je vidljivo na mjestima poput Evije, gdje duvaju jaki vjetrovi sa Kavkaza i Egejskog mora, i koja je udaljena samo oko 80 km od kopnene električne mreže.

”Postoji vrlo veliko interesovanje za obnovljive izvore energije”, kazale je Rojtersu grčka generalna sekretarka za energetiku Aleksandra Sdoukou. Grčka se nada da će obnovljivi izvori energije pomoći u obezbjeđivanju električne energije uoči zaustavljanja pogona na ugalj do 2025.

Druge zemlje takođe pokušavaju da pojednostave procedure kako bi pomogle da se dobije pristup dijelu fonda EU za oporavak nakon pandemije vrijednom 750 milijardi eura. Prema pravilima, novac bi mogao biti isplaćen samo ako projekti napreduju.

Grčki ubrzani proces izdavanja dozvola nije garancija licence, saopštila je vladina investiciona agencija. Procjena uticaja na životnu sredinu obaviće se kasnije.

Oprema zastarijeva

U drugim djelovima EU može proći i decenija dok projekti vjetra na kopnu dobiju zeleno svjetlo, pokazuju studije slučaja rađene unutar industrije. U najmanje jednoj zemlji, Švedskoj, Udruženje za energiju vjetra kaže da nije neobično da postupak traje i duže, jer opštine mogu da glasaju o projektima i ne postoji zakonski rok za završetak žalbenih postupaka.

Što se tiče projekata na moru, pregovori sa branšama poput ribarstva, turizma i brodarstva znače da postupak izdavanja dozvola može potrajati i do šest godina, kaže Džonatan Kol, šef za vjetroelektrane na moru u španskoj energetskoj kompaniji Iberdrola SA. Za projekte na kopnu problemi se kreću od pravila koja zahtijevaju da turbine budu na određenoj udaljenosti od zgrada, do lokalnih sporova.

Prema iskustvu VindJurope, u jednom slučaju u Njemačkoj dozvola je izdata toliko sporo da je, dok je vjetropark dobio zeleno svjetlo, planirani model turbine bio zastario. Ažurirana ograničenja visine značila su da je investitor morao da demontira djelimično izgrađene temelje, kao i da nagovori proizvođača da izradi stari model.

U drugom primjeru u Njemačkoj, kompanija Abo Vind AG prijavila se za izgradnju vjetroelektrane južno od Frankfurta 2016. Plan je u početku odbijen zbog rizika za staništa crne rode. Nakon pravnih postupaka i žalbi lokalnim vlastima, kompanija saopštava da će vjetropark biti izgrađen sljedeće godine.

”Ovaj projekat je glavni primjer zašto trpi širenje energije vjetra u Njemačkoj”, rekao je izvršni direktor ABO Vind Kristof Frank. “Sudovi su preopterećeni i nema dovoljno osoblja da se brojni postupci brzo rješavaju.”

Portparolka njemačkog ministarstva za ekonomske poslove rekla je da se gotovo polovina njemačke električne energije isporučuje iz obnovljivih izvora, ali da Njemačka mora ubrzati primjenu zelene energije. To će biti zadatak sljedeće vlade, dodala je ona. Trenutna vlada progurala je četiri zakona kroz parlament kako bi ubrzala novu infrastrukturu, ali ništa se bitno nije promijenilo.

Njemačka nema dovoljno kvalifikovanih stručnjaka za lokalnu administraciju, kažu ljudi iz te industrije.

A kada snažni zakoni o zaštiti životne sredine usporavaju nove vjetroparkove, dolazi do podjele u Zelenom pokretu.

Kašnjenja odvraćaju investicije

Postupak izdavanja dozvola može da odnese desetine miliona eura na razne troškove, tvrde ljudi iz struke.

Kašnjenja zbog dozvola i drugih stvari počinju da odvraćaju investicije.

”Mogli bismo više da investiramo u određene zemlje u Evropi ako bismo imali jasniju sliku što se tiče vremenskog roka za izdavanje dozvola”, smatra Karlo Zorzoli, šef poslovnog razvoja zelene elektrane italijanske kompanije Enel SpA, koja ima najveći kapacitet za obnovljive izvore energije u svijetu. Ipak, nije htio da kaže na koje je zemlje mislio.

Generalno, kompanije koje se bave energijom vjetra kažu da vlasti pažljivije nadgledaju projekte, ali da agencije za izdavanje dozvola nisu dovoljno proširene: “Agencije za izdavanje dozvola često nemaju dovoljno resursa, a tržište raste brže nego što se ikad očekivalo, pa će im biti teško da idu ukorak s potrebama”, kazao je Rojtersu Kol iz Iberdrole.

Komisija EU predlaže da jedno tijelo bude odgovorno za koordinaciju dozvola nekih projekata na moru. Ali o tom predlogu moraju da pregovaraju zemlje EU i Evropski parlament.

Umjesto da čeka, Grčka planira da angažuje sertifikovane privatne procjenitelje, izjavilo je u maju ministarstvo energetike.

Opozicione grupe sa ostrva Evija protestuju.

”Da bismo se žalili protiv projekta na sudu, prikupili smo novac u razgovoru sa lokalnim stanovnicima, vlasnicima prodavnica, hotelima, poljoprivrednicima koji brinu o životnoj sredini i pčelarima”, rekao je Baltas.

”I to smo učinili prilično brzo”.

Napušteni planovi

Italija je najveći primalac sredstava EU za oporavak. Da bi ispunila ciljeve dogovorene u okviru Zelenog dogovora EU po kojem bi Evropa trebalo da postane prvi klimatski neutralan kontinent, potrebno je da doda najmanje 7 GW obnovljivih kapaciteta svake godine, u poređenju sa trenutnim prosjekom manjim od 1 GW godišnje. Prepoznato je skoro 60 milijardi eura projekata za to finansiranje.

Ali grupa evropskih udruženja za obnovljivu energiju kaže da je gotovo polovina svih projekata obnovljivih izvora u zemlji napuštena, a druga zbog procedure dobijanja dozvola se odlaže i po šest godina.

Italijanski ministar energetike Roberto Kingolani rekao je da će posljedice odlaganja biti dalekosežne.

”Ako ne dobijemo dozvole, zakasnićemo sa postizanjem cilja da se 72% električne energije generiše iz obnovljivih izvora do 2030”, kazao je Kingolani za Rojters.

”Tako da nećemo moći da nastavimo sa planovima za zamjenu peći, proizvodnju zelenog vodonika i proizvodnju električne energije za električne automobile”.

( Danka Vraneš Redžić )