Njemačka hoće da ulaže u Solanu i obnovi proizvodnju

Crna Gora i Njemačka uskoro bi mogle da zaključe ugovor o unapređenju poslovne saradnje u oblasti održivosti prirodnih potencijala, koji bi bio usko vezan za ulcinjsku Solanu i ticao se ulaganja u obnovu proizvodnje soli i očuvanja ekonomskog rizorta, saznaju “Vijesti”.

To proizilazi iz izvještaju Komisije za procjenu tržišne vrijednosti imovine, u koji su “Vijesti" imale uvid.

Izvještaj Komisije prethodio je jednoglasnoj odluci Savjeta za privatizaciju prošle sedmice da imovina bivše fabrike soli na skoro 15 miliona kvadrata, ostaje u državnoj svojini.

U izvještaju se navodi da je sekretarka Komisije Snježana Pavićević, krajem aprila imala sastanak sa ambasadorom Njemačke u Podgorici Robertom Veberom, koji je tada pokazao veliku zainteresovanost svoje zemlje za rješavanje problema Solane. Veber je, piše u izvještaju, poručio da je rješavanje imovinsko-pravnog statusa preduzeća od krucijalnog značaja za veliku finansiju podršku koju Njemačka želi da uloži u pokretanje proizvodnje i unapređenje ekološkog rizorta.

Na osnovu sveobuhvatne analize, Komisija je zaključila da bi trebalo obustaviti proces procjene vrijednosti Solane zbog nespornog državnog vlasništva nad zemljištem preduzeća.

”Komisija za procjenu vrijednosti imovine smatra da se treba omogućiti da se zainteresovanost Savezne Republike Njemačke u ulaganje u preduzeća realizuje kroz ponovni sastanak sa Veberom, a nakon potvrde Savjeta za privatizaciju o pravno-svojinskom statusu preduzeća, koji će rezultirati sklapanjem ugovora između Vlade i Savezne Republike Njemačke o unapređenju poslovne saradnje u oblasti održivosti prirodnih potencijala”, jedan je od zaključaka Komisije o Solani.

Analiza

Cilj analize, kako piše u izvještaju, bio je “utvrđivanje vrijednosti imovine u momentu privatizacije, 2001-2002. i uporedno utvrđivanje vrijednosti imovine na današnji dan”. Komisija je kao najbolju vrednovala ponudu licenciranog procjenitelja Darko Bogetića, izvršnog direktora međunarodne procjenteljske kompanije “Adriatic Appraisal”. Nakon analize privatizacije preduzeća, Komisija je utvrdila da je u periodu masovne vaučerske privatizacije u periodu 2001- 2002. godine, ukupno 59,28 odsto kapitala opredijeljeno za masovnu vaučersku privatizaciju preduzeća, 10,43 odsto akcija, pripalom je radnicima, a 35,38 odsto planirano je za prodaju akcija na tržištu.

Do 2003. godine prodato je ukupno 59,37 odsto kapitala preduzeća. U tom trenutku, piše u izvještaju, tri većinski najveća vlasnika kapitala, bili su Fond PIO sa 26,86 odsto, Eurofond sa 20,39 odsto i Fond Moneta sa 11, 04 odsto. Stečaj u Solanu je uveden 2005. godine u momentu kada je Eurofond posjedovao 33,87 odsto kapitala.

U izvještaju piše da je u periodu od 2005. do 2010. godine, Skupština akcionara Solane donijela ukupno pet odluka o emisiji akcijskog kapitala. Prva emisija je bila 2005. godine kada je prodato akcija u vrijednosti 600.000 eura Eurofondu. Uslijedile su potom nove dokapitalizacije, a do 2008. godine Eurofond je ostvario vlasništvo 75 odsto akcijskog kapitala. Iste godine donijeta je odluka o emisiji akcija zatvorenom ponudom unaprijed određenom kupcu u vrijednosti dva miliona, prema preduzeću “Flesh” čiji su osnivači bili Veselin Barović i Bojša Šotra, oba članovi borda Solane i Eurofonda. Komisija je ocijenila “da su zaključeni brojni nepovoljni kreditni aranžmani sa teretom hipoteke na imovinu Solane, koji su sporni ne samo po pitanju odobravanja kredita od strane dužnika, već i od strane banaka, zbog nepostojanja pravnog osnova prava vlasništva nad preduzećem od strane Eurofonda.

Knjigovodstvena vrijednost Solane od 2,14 miliona eura i procijenjena tržišna vrijednost zemljišta preduzeća prilikom privatizacije, tvrdi se u izvještaju, višestruko je umanjena u odnosu na tržišnu vrijednost zemljišta upisanog u list nepokretnosti ukupne površine oko 14.524,057 kvadrata, koja je u postupku stečaja procijenjena na iznos od 157.513.372 eura. Komisija je stoga utvrdila da Eurofond kao takav nema pravo svojine nad zemljištem preduzeća, već samo pravo korišćenja. Skupština je krajem jula 2012. godine, donijela odluku o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, prema kojem je zemljište Solane ponovo dobilo status poljoprivrednog. Prethodno je Skupština 2008. godine, predvidjela Solanu kao turističku zonu.

Bezuspješna prodaja

Prodaja stečajne mase, piše u izvještaju, pokušana je bezuspješno 15 puta, prvi put 2012. godine. Prilikom oglašavanja petnaestog postupka za prodaju stečajne mase javnim nadmetanjem u martu 2019. godine imovina preduzeća je procijenjena na 132,191 milion eura. Kao i na svim prethodnim licitacijama, konstatuje Komisija, nije se pojavio zainteresovani kupac zbog neriješenog imovinsko-pravnog statusa preduzeća. Na osnovu prometovanih cijena akcija od osnivanja preduzeća do danas, tvrde se, proizilazi da 14.524.057 kvadrata zemljišta ne ulazi u kapital preduzeća, već predstavlja državnu svojinu. Dodaje se “da je i na današnji dan u listu nepokretnosti KO Ulcinjsko polje, upisano kao osnov prava - korišćenje, a ne vlasništvo u korist Solane.

”Dakle u Upravi za nekretnine nikad nije sproveden upis svojine”, tvrde u Komisiji.

Nakon odluke Savjeta oglasili su se izvršni direktor Euroinvesta (koji gazduje Eurofondom) Marko Bertanjoli i predsjednik nadzornog odbora Eurofonda Nenad Štibilj, koji su ocijenili da je u pitanju politička volja i da je odluka donijeta suprotno Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima i najavili su tužbu protiv države. Oni su “Vijestima” kazali da nije tačno da zemljište Solane nije bilo uključeno u proces privatizacije. Podsjetili su da je elaborat Ekonomskog fakulteta utvrdio vrijednost svih firmi obuhvaćenih masovnom vaučerskom privatizacijom i bio zakonski osnov za izdavanje akcija, što je u slučaju Solane nepoljoprivredno zemljište ukupne površine 1.300 hektara, građevinski objekti i proizvodna oprema. Naveli su da je emitovano 110.323 akcija nominalne vrijednosti hiljadu njemačkih maraka, što iznosi 110.323.000 njemačkih maraka, te da je to ukupna vrijednost Solane u momentu privatizacije.

Oglasili su se i manjinski akcionari koji kažu da su zadovoljni odlukom Vlade da to ulcinjsko preduzeće vrati u vlasništvo države, jer im to otvara put da riješe i svoj status. Oni su “Vijestima” kazali da očekuju da na ime odštete naplate više od 200 miliona eura.

Predlog valorizacije zemljišta do kraja septembra

Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila zaključak kojim je zadužila ministarstva ekonomskog razvoja, finansija, ekologije i poljoprivrede da u saradnji sa drugim državnim organima, u roku od 60 dana pripreme i Vladi dostave predlog za valorizaciju zemljišta Solane koja je u svojini države Crne Gore.

Resulbegović: Spriječena pljačka državne imovine

Ulcinjski SDP pozdravio je odluku Savjeta za privatizaciju da zemljište Solane ostaje u državnoj svojini. U dopisu “Vijestima”, ističe se da je odlukom definitivno spriječen pokušaj velike pljačke državne imovine.

”Uz to i bezobzirni pokušaj stvaranja ekološkog problema velikih razmjera koji bi nesumnjivo ugrozio budući razvoj turizma kao glavne ekonomske grane Ulcinja. Želimo da vjerujemo da je ovo tek prvi korak ka jedino mogućem konačnom rješenju da Solana ponovo postane Solana”, piše u dopisu koji potpisuje predsjednik opštinskog odbora SDP-a i odbornik u ulcinjskom parlamentu Naser Resulbegović. On je kazao da je sada jasno da nije bilo mjesta dilemi da li je u toku postupka privatizacije plaćena tržišna vrijednost zemljišta.

”Da je to bio slučaj, da li bi DPS vlast uopšte čekala deset godina da svojiim štićenicima omogući realizaciju nečasne namjere”, ocijenio je i dodao da je SDP, suprotno volji tadašnjih koaliconih partnera, ponosan na doprinos zaustavljanja pokušaja urbanizacije zemljišta Solane u Skupštini.

Resulbegović je kazao da je u postupku očuvanja Solane važno istaći značajan doprinos važnih međunarodnih faktora.

”Nažalost, svi naši pokušaji da se jednom od ključnih boraca za očuvanje Solane, bivšoj njemačkoj ambasadorki Gudrun Štajnaker, Ulcinj makar simbolično oduži tako što bi je proglasio za počasnog građanina, nijesu naišli na razumijevanje lokalne parlamentarne većine. Prevashodno iz razloga što subjekti koji su činili ili čine tu većinu, nijesu imali snage da se odupru uticaju DPS-a, njihovog ključnog partnera”, naveo je Resulbegović.

( Samir Adrović )