Demokratski front ne može smijeniti Stankovića bez DPS
Ukoliko bi DF odlučio da pokuša da realizuje svoju prijetnju, to bi, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu, moralo da uradi preko 25 poslanika, koji mogu podnijeti inicijativu za razrješenje VDT u slučaju “nesavjesnog i nestručnog obavljanja funkcije”
Demokrati front (DF) uzalud prijeti smjenom Ivici Stankoviću (VDT), osim ako ne računa na podršku dijela poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) čiji je partijski šef Milo Đukanović dva puta zamjerio vrhovnom državnom tužiocu jer je spriječio da čelnici Fronta završe u zatvoru.
Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, najavio je da će danas tražiti smjenu VDT.
"On je šef tužilačke vlasti u Crnoj Gori. Ništa u državi ne može da se radi bez njega. Više puta smo ga pozivali i prozivali da radi svoj posao, ali se to nije desilo. Mi smo odlučili da ukoliko poslanički klub prihvati odluku Predsjedništva stavimo 18 potpisa na inicijativu za smjenu Stankovića", rekao je Mandić.
Front je ranije pozivao Stankovića da suspenduje glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koga optužuje da je sa vrhom režima izrežirao slučaj “državni udar”. Stanković je to prećutao.
Ukoliko bi DF odlučio da pokuša da realizuje svoju prijetnju, to bi, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu, moralo da uradi preko 25 poslanika, koji mogu podnijeti inicijativu za razrješenje VDT u slučaju “nesavjesnog i nestručnog obavljanja funkcije”.
Front bi dodatnih sedam potpisa poslanika mogao da nađe kod opozicionih kolega koje bojkotuju parlament, ali za smjenu Stankovića bi trebalo još najmanje 23 glasa u plenumu.
U amandmanu 4 na Ustav Crne Gore navodi se da Skupština dvotrećinskom većinom i u drugom krugu tropetinskom većinom svih poslanika “bira i razrješava” VDT. U konkretnom slučaju to bi značilo da za smjenu Stankovića mora glasati 54, odnosno najmanje 48 poslanika.
Stanković je izabran u oktobru 2014. godine glasovima tada vladajuće koalicije, u kojoj je bila Socijaldemokratska partija (SDP) i dijela poslanika Socijalističke narodone partije (SNP). Njega je javno prozvao Đukanović u aprilu zbog odluke da posebnim uputvom zabrani hapšenje Mandića i Milana Kneževića zbog navodne organizacije terorističkog napada, što je tražio Katnić, a zbog čega je cjelokupna opozicija bojkotovala lokalne izbore u Nikšiću.
Šef DPS-a je tada rekao da je u toj odluci VDT-a više bilo politike, nego prava i da je, ako je već donosio takvu odluku, “trebalo da se konsultuje sa onima koji su relevantni politički činioci ovog života”.
"Mislim da u budućnosti treba povesti razgovore sa Stankovićem o razlozima koji su ga opredijelili za takvu odluku", kazao je tada Đukanović.
DPS se početkom jula ogradio od zahtjeva predsjednika države Filipa Vujanovića koji je tada od Stankovića zatražio da opet izda upustvo kojem bi lideru Pokreta za promjene zbog navodnog pranja novca bilo dozvoljeno da se brani sa slobode. DPS je tada saopštio da je “mimo zdravog razuma i pomisao” da bi ta partija ili Đukanović mogli da zatraže od Stankovića da izda takvo uputstvo “kad je u pitanju opskurna politička figura kao što je Nebojša Medojević”.
Istovremeno, iz navoda da DPS “nikada nije ni komentarisao, a kamoli uticao” na odluke tužilaštva, “ni kada se radilo o funkcionerima naše partije, ni kada se radilo o odluci Tužilaštva kojom su privilegovani lideri DF-a u odnosu na druge građane Crne Gore”, može se zaključiti da u vrhu te partije smatraju da je Stanković doveo Mandića i Kneževića u privilegovan položaj time što je Katniću zabranio da traži pritvor za poslanike DF-a.
Tužilaštvo, Stanković i DPS nisu potvrdili ni dematovali spekulacije da je VDT, prije nego što je izdao uputstvo da se Medojević brani sa slobode, razgovarao sa Đukanovićem.
( Vladan Žugić )